U Europskoj komisiji, Parlamentu i Vijeću, svi za sebe misle da su u pravu - prvi su predložili proračun za koji misle da je realan, drugi su ga skresali, a treći dodali svote koje ministri financija nisu mogli provariti. Riječ je o stotinama milijardi eura, za koje jedni smatraju da ih treba po svaku cijenu pronaći jer kresanjem proračuna bez novca ostaju sektori koji bi Uniju trebali izvući iz krize, poput razvoja i istraživanja, dok su obrazovanje i kultura prvi brisani s troškovnika.

Međutim, pogled unaprijed nije bio moguć bez osvrtanja unatrag - u ovogodišnjem proračunu Unije stoji rupa od oko devet milijardi eura - od plaća zaposlenima u europskim institucijama do strukturnih fondova za države članice.

Najviše iskri u pregovorima, podsjeća Glas Amerike, bilo je između parlamenta i vijeća, točnije triju država-članica: Velike Britanije, Nizozemske i Švedske koje su tražile drastično rezanje. Protiv tog je parlament, čija se riječ, po Lisabonskom sporazumu, mora uvažiti. Posljedično, ništa nije dogovoreno, tako da će idući summit, zakazan za kraj mjeseca i s isključivom temom proračuna, vjerojatno proteći bez rezultata. Sve upućuje na bankrot.

'Komisija zbog toga duboko žali. Nemojte misliti da žalimo zbog institucija, žalimo u ime europskih malih i srednjih poduzeća, gradova i regija, studenata, znanstvenika, jer svi oni očekuju europske fondove, posebno u ovo vrijeme krize', poručio je glasnogovornik Europske komisije Patrizio Fiorilli.

Riječ je o devet milijardi eura koje nedostaju u europskoj blagajni za ovu godinu. Činjenica je da ih, između ostalog, nema ni za tisuće radnika širom Europe koji su ostali bez posla. Među njima su i radnici koje je otpustila Nokia u Finskoj i Rumunjskoj, radnici nekadašnjeg proizvođača automobila Saab iz Švedske, talijanski i španjolski radnici i tako redom.

Svi oni će sada ostati bez podrške europskog fonda, a ako se kriza nastavi, nitko tko ostane bez posla u Uniji neće više moći računati na bilo kakvu pomoć Bruxellesa. Kada su države u pitanju, situacija je gotovo dramatična - novcem koji nemaju financirale su projekte čije pokrivanje je obećala Unija - obećala, ali...

'Istog dana kada su ministri financija razgovarali o pomoći Grčkoj, isti ministri su rekli - Oh, Grčka je već platila 500 milijuna eura, mi im to dugujemo i trebamo to nadoknaditi, ali vidjet ćemo, možda im vratimo novac iduće godine, vidjet ćemo...' navodi predsjednik odbora Europskog parlamenta za proračun, Alain Lamassoure.

Nije riječ samo o Grčkoj, već i o Španjolskoj, Italiji i ostalima koji su, i pored teškoća, platili svoje obaveze, uzaludno čekajući da Bruxelles učini isto.

I što sada? Već danas Europska komisija radi na novom prijedlogu proračuna koji bi trebao biti dovršen do kraja godine, po mjeri svih - već sada to zvuči kao nemoguća misija, u situaciji kada od obećanog izlaska iz krize nema ništa. Prve žrtve će, po običaju, biti oni koji su za tu situaciju ponajmanje krivi, zaključuje Glas Amerike.