"Nakon 15 godina s istom tugom i boli prisjećamo se dvanaestero vatrogasaca koji su na Kornatima ostavili svoje živote časno, predano i spremno radeći svoj posao. Sjećanje na njih nikada ne smije izblijedjeti. Naša je obaveza čuvati uspomenu na najveću tragediju koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo i hrvatsku državu nakon Domovinskoga rata.“, kaže se u izjavi koju je objavilo Ministarstvo obrane u utorak.

Šestorica vatrogasaca preminula su na mjestu nesreće: Gabrijel Skočić (20) iz Vodica, Marko Stančić (17) iz Šibenika, Hrvoje Strikoman (19) iz Vodica, Dino Klarić (33) iz Šibenika, Ivan Marinović (33) iz Grebaštice, Ivica Crvelin (42) iz Tisnog, a ostali su prevezeni u Opću bolnicu Zadar.

Od sedam vatrogasaca njih šest preminulo je u bolnici: Tomislav Crvelin (23), Josip Lučić (19) i Ante Crvelin (23) iz Tisnog, Ante Juričev Mikulin (22), Karlo Ševerdija (17) iz Vodica i Marinko Knežević (52) iz Boraje.

Jedini koji je preživio tragediju na Kornatu, 30. kolovoza 2007. godine, je Frane Lučić, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.

Vatrogasne organizacije održavaju niz manifestacija kojima nastoje da sjećanje na poginule vatrogasce ne izblijedi.

Kornatska je tragedija, ističe Hrvatska vatrogasna zajednica, prikazala sve razmjere vatrogasnog posla i ogolila teške uvjete u kojima rade.

Nekoliko je teorija o uzroku nesreće na Kornatu, poput curenja goriva iz helikoptera i eksplozije ostataka NATO-bombi. Službeno je prihvaćena ona o eruptivnom požaru. Ipak, obitelji stradalih i dio javnosti nisu prihvatili to objašnjenje te smatraju da se prava istina o uzrocima tragedije u kojoj je poginulo 12 ljudi još skriva.

Vrhovni sud potvrdio je u siječnju 2021. godina prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica oslobođen odgovornosti za kornatsku tragediju.

 Od 90-ih godina prošloga stoljeća do danas na intervencijama ili nakon vatrogasnog zadatka preminula su 24 vatrogasaca, prije samo dvadesetak dana nastradao je vatrogasac Goran Komlenac.