„Nema većeg dokaza da smo se vratili u normalu od činjenice da je u replikama pet puta spomenut maršal Tito“, izjavio je Bauk u raspravi o zakonu koji treba unaprijediti određivanje granica naselja, označavanje imena naselja, ulica i trgova te kućnih brojeva.

Ivan Kirin (HDZ) upozorio je na ponašanje zagrebačke gradske vlasti i nakanu da se vrati Trg maršala Tita, zapitavši se po čemu Zagreb treba Titov trg i zašto se ne raspravi trebaju li nam toliki trgovi i ulice s Titovim imenom.

Lokalna uprava je nadležna za imenovanja, kratko mu je odgovorio državni tajnik Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir.

Davor Dretar (DP) pohvalio se kako je na inicijativu Domovinskog pokreta u Velikoj Gorici ime Titova trga promijenjeno u Trg Grada Vukovara, a troškove promjene osobnih dokumenata snosi Grad.

Nađ: Hoće netko doći na ludu ideju mijenjati ime Šetališta Jurija Gagarina

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) kaže da se preimenovanjem Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske u Zagrebu „željelo iz kolektivne svijesti izbrisati sjećanje na vojskovođu, državnika, političara koji je u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu Hrvatsku doveo u klub pobjednika”.

Upitala se i hoće li nekome "u naletu gnjeva prema svemu ruskom" pasti na pamet luda ideja da mijenja ime Šetališta Jurija Gagarina.

Bauk ustrajava da je imenovanje ulica i trgova pravo gradova i općina te poručuje da ne dolazi u obzir da Povjerenstvo Vlade za standardizaciju geografskih imena, koje je propisano novim zakonom, bude jedna vrsta cenzora, odnosno moralne policije.

„Standardizacija može biti samo na tragu hoće li se trg zvati Josipa Broza ili maršala Tita“, rezolutan je zastupnik.

Ne sporeći pravo općinama i gradovima da imenuju ulice i trgove, Anja Šimpraga (SDSS) pita se kako onemogućiti da se „takve površine“ imenuju po imenima dužnosnika NDH. Rješenje vidi u odredbi da imena trebaju biti u skladu izvorišnim odredbama Ustava.

Kajtazi: Nema ulice ili trga koji nosi ime po nekom Romu

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) ističe kako je porazna činjenica da, iako Romi u Hrvatskoj žive već 700 godina, gotovo da nema ulice ili trga koji nose ime po nekom Romu.

Uhlir naglašava da će se po novom zakonu kućnim brojem označavati sve zgrade gospodarske namjere, ne samo one u kojima je sjedište gospodarskog subjekta.

Tko će to platiti, hoće li farme morati imati kućni broj, zanimalo je Marijanu Petir (NZ).

Hoće li novi zakon donijeti nove obveze za građane, konkretno vezano za promjenu kućnih brojeva, pitao je Nikola Mažar (HDZ).

Uhlir odgovara da u zakonu nema odredbe koja bi bila prisilnog karaktera, odnosno koja bi natjerala lokalnu upravu da mijenja postojeće ulice.