Bazilika Svetog groba u Jeruzalemu, gdje je po predaji grob u koji je Krist bio položen, bila je u ponedjeljak zatvorena drugi dan zaredom zbog prosvjeda protiv poreznih mjera i novog zakonskog prijedloga o crkvenom dobru
Koliko će dugo najsvetije mjesto za kršćane biti zatvoreno ovisi o odluci crkvenih poglavara u Jeruzalemu, rekli su krišćanski čelnici.
Poglavari Grčke pravoslavne, Armenske i Katoličke crkve koje su čuvari svetih mjesta u Svetoj zemlji, u nedjelju su donijeli, kako kažu, 'neviđenu' odluku o zatvaranju Svetog groba koja će ostati na snazi do drukčije odluke.
Kritiziraju odluku izraelskih vlasti u Jeruzalemu koje su im prije nekoliko dana odlučile naplaćivati porez na nekretnine u koje ne ulaze bogomolje i vjerske škole i u kojima se obavlja komercijalna djelatnost koja donosi prihod, primjerice od najma.
Usto se vjerski poglavari bune protiv nacrta izraelskog zakona koji, tvrde, ugrožava njihovo pravo vlasništva u Jeruzalemu.
Te Crkve smatraju da izraelske odredbe žele smanjiti broj kršćana u Jeruzalemu.
Odbor izraelske vlade trebao je u nedjelju proučiti nacrt izraelske gradske uprave u Jeruzalemu, ali je sjednica odgođena za tjedan dana.
Zatvaranje Bazilike Svetog groba kojom upravljaju Grčka pravoslavna crkva, Armenska apostolska i Katolička crkva iznimno je rijetko.
Sveti grob koji se smatra najsvetijim mjestom kršćanstva, podignut je na mjestu gdje je Isus po predaji bio razapet i položen u grob prije nego što je uskrsnuo. Stotine tisuća vjernika hodočaste onamo svake godine.
Bazilika je u starom gradu u istočnom Jeruzalemu, palestinskom dijelu Svetoga grada koji je Izrael okupirao prije 50 godina i kojega aneksiju međunarodna zajednica ne priznaje.