Kada je prekid vatre istinski pokušaj osiguravanja mira? A kada je to samo PR? To je pitanje koje se u posljednje vrijeme često postavlja. Uglavnom u odnosu na ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše BBC
Kratka primirja postaju prilično karakteristična za Kremlj. Prvo je Vladimir Putin proglasio 30-satni prekid neprijateljstava za Uskrs, prikazujući to kao 'humanitarnu' gestu. Ruski predsjednik sada je najavio trodnevno jednostrano primirje za početak svibnja. Trajat će od 8. do 10. svibnja kako bi se poklopilo s događajima kojima se obilježava 80. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata i paradom u Moskvi povodom Dana pobjede.
Kremlj je najavio da će sve vojne akcije prestati na 72 sata. Ponovno su kao razlog za primirje naveli "humanitarne" razloge i jasno dali do znanja da Moskva očekuje da će Ukrajina slijediti njihov primjer. Kao odgovor na prijedlog, Ukrajina je postavila pitanje zašto se Rusija ne može odmah obvezati na prekid vatre i zatražila da primirje potraje najmanje 30 dana.
'Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah prekinuti vatru', rekao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, dodajući: 'Zašto čekati do 8. svibnja?'
Dakle, je li ovo iskren Putinov napor da se prekinu borbe? Ili se radi o još jednom PR potezu Kremlja kako bi se impresionirao Donalda Trumpa? - pita se BBC-jev urednik za Rusiju Steve Rosenberg u komentaru za taj medij.
Kritičari Kremlja posumnjat će da se radi o PR triku. Tijekom iznimno kratkog takozvanog uskršnjeg primirja, Ukrajina je više puta optuživala rusku vojsku da ga krši.
Moskva je iskoristila svoju najavu 30-satne stanke u borbama kako bi poslala signal Bijeloj kući: da je u ovom ratu Rusija mirotvorac, a Kijev agresor. Optužila je Ukrajinu da ignorira ono što je Moskva predstavila kao maslinovu grančicu i da produljuje rat.
No nedavni Trumpvi komentari sugeriraju da američki predsjednik nije povjerovao u rusku priču. U objavi na svojoj platformi Truth Social tijekom vikenda, Trump je napisao da 'nije bilo razloga' da Putin 'ispaljuje projektile na civilna područja, gradove i mjesta u Ukrajini posljednjih nekoliko dana'.
'To me navodi na razmišljanje', dodao je, 'da možda ne želi zaustaviti rat, samo me zavlači. I da ga treba drugačije tretirati, putem 'bankarstva' ili 'sekundarnih sankcija'? Previše ljudi umire!!!'
Onda je uslijedilo Putinovo novo iznenađenje i jučerašnja najava novog primirja. Ovaj put nešto duljeg: tri dana. I opet, ta tvrdnja o 'humanitarnim' razlozima.
Je li to još jedan pokušaj signaliziranja Washingtonu da Kremlj ima samo najbolje namjere? Da je Rusija zapravo 'dobar dečko' u svemu ovome? Ako je tako, čini se da nije uspjelo. Barem ne odmah. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt primijetila je ponudu Rusije o privremenom prekidu vatre, ali je poručila: 'Predsjednik Donald Trump jasno je dao do znanja da prvo želi vidjeti trajni prekid vatre kako bi se zaustavilo ubijanje, zaustavilo krvoproliće.'
'Sve je više frustriran liderima obje države', rekla je Leavitt.
To je pokazatelj da američki predsjednik možda polako gubi strpljenje s Rusijom, unatoč tome što je većinu svojih javnih kritika posljednjih mjeseci usmjerio prema ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.
Prošli mjesec Trumpova administracija tražila je od Rusije i Ukrajine da pristanu na 30-dnevno sveobuhvatno primirje. Ukrajina je na to pristala. Rusija nije.
Visoki ruski dužnosnici već koriste Putinovu ponudu o trodnevnom primirju kako bi pokušali prikazati Ukrajinu u negativnom svjetlu.
'Sumnjamo da će Zelenski podržati odluku našeg predsjednika i prihvatiti primirje', rekao je predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin za rusku državnu televiziju.
Nimalo ohrabrujuć znak, odmah nakon ponude primirja, zaključuje BBC u komentaru.