Kao što se i predviđalo, BDP je i u zadnjem kvartalu prošle godine nastavio tonuti. Najviše su tome doprinijeli pad potrošnje kućanstava i pad izvoza
Državni zavod za statistiku potvrdio je raniju procjenu - BDP je pao i u posljednjem kvartalu prošle godine, izvijestio je ravnatelj Marko Krištof.
'BDP za četvrti kvartal prošle godine pao je za 1,2 posto, a na godišnjoj razini pad iznosi 1 posto', rekao je Krištof.
Dok većina Europe bilježi oporavak gospodarstva, veći pad od Hrvatske imali su samo Cipar i Grčka. Da pokazatelji ne budu još gori, pomogla je tome produljena turistička sezona, ali i smanjenje uvoza.
'Najveći doprinos rastu ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, dakle turizmu, dok je najveći doprinos padu ostvaren u prerađivačkoj industriji', izvijestio je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
Pad gospodarstva u najvećoj su mjeri generirali manji izvoz i smanjena potrošnja građana. Kućanstva su krajem prošle godine smanjila potrošnju za 1,8 posto. Državna je pak potrošnja rasla, i to za 1,2 posto.
'Negativan doprinos imali su javna uprava, djelatnost zdravstvenog osiguranja i obrana dok su ostale djelatnosti zapravo s 0,4 posto djelovale pozitivno na BDP', rekao je Krištof.
Izvješća o kretanjima gospodarstva na početku ove godine očekuju se u lipnju, a u rujnu će Državni zavod za statistiku prijeći na novu metodologiju računanja koja će, procjenjuje se, rezultirati prikazom većeg BDP-a, no to neće imati nikakve veze sa stvarnim rastom.
