otvoreno

Benčić kontaktirala neke posvojitelje djece iz DR Konga: Neki su povukli djecu iz škola jer se ne osjećaju sigurno, ni poželjno

25.01.2023 u 23:18

Bionic
Reading

Osmero hrvatskih državljana u Zambiji i dalje čeka suđenje u slučaju u kojem se sumnjiče za trgovanje djecom. Na mjerodavnom saborskom odboru burna rasprava, nema sloge ni među oporbom. Je li moralo doći do međunarodnog incidenta da bi se riješila manjkava zakonska regulativa međudržavnog posvajanja? Što će se mijenjati? Kako unaprijediti posvajanja u Hrvatskoj?

Vesna Vučemilović, saborska zastupnica (Hrvatski suverenisti), rekla je gostujući u emisiji HRT-a 'Otvoreno' kako su danas ne Odboru za obitelj uspjeli vratiti u fokus ono što je bitno, a to je najbolji interes djeteta i prava djeteta.

'Bilo je konstruktivno, imali smo odlične uvodničare, iznjedrili su se određeni zaključci', rekla je, te izdvojila neke: da se zabrani posvajanje iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, da se napravi registar u kojem bi se vidjela sva djeca koja su posvojena iz inozemstva i da za ovih 94 djece koja su usvojena u DR Kongu ustanovimo jesu li ovdje, što se s njima događa.

'Jer ako nam nedostaje samo jedno dijete, mi kao država imamo jako velik problem. Ključno je da postoji dobra volje i već se krenulo u izvide kako bi se cijela ta praksa koja se provodila godinama, istraži do kraja i da se odgovorni sankcioniraju, jer ovako se stječe dojam da se sve odvija uz blagoslov države', istaknula je.

Sandra Benčić, saborska zastupnica (Možemo!), rekla je kako je danas bila u kontaktu s nekoliko posvojitelja djece iz DR Konga.

'Cijeli način na koji se cijela situacija prezentirala u medijima te je obitelji doveo u stresnu i tešku situaciju. Jedna od posvojiteljica rekla mi je da po načinu na koji se razgovara u Hrvatskoj, da ona to sve nije i sama prošla, mislila bi da su ti ljudi išli tamo ukrasti djecu. Neki od posvojitelja djecu su povukli iz škola jer se djeca ne osjećaju ni sigurno ni poželjno', rekla je.

Istaknula je kako treba ojačati sustav zaštite najboljeg interesa djeteta i građana koji su posvojitelji.

'Važno je da je postignut konsenzus oko nekih pitanja i da se sve strane slažu da je nužno da je potrebno ojačati sustav provjere dokumentacije koja dolazi iz trećih zemalja, posebno kada se radi o zemljama koje nisu potpisnice Haške konvencije', rekla je, te dodala da je 'nevjerojatno da u 30 godina niti jedan ministar socijalne skrbi nije našao za shodno da te nedostatke koje imamo predloži u obliku zakona Saboru'.

Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica (nezavisna, Klub zastupnika Mosta) smatra kako se ne može jednoznačno odrediti krivnja.

'Osim ovih sustavnih propusta koji su nedopustivi možemo govoriti i o moralnoj odgovornosti. To što zakon nema najbolje propise ne znači da nitko od nas može loviti u mutnome. Što se dogodilo vrijeme će pokazati, a i mi moramo pričekati presude meritornih tijela, ali jesu li oni koji su ulazili u te procese znali u kakvom su stanju te zemlje, da su takvi tipovi posvajanja iz tih zemalja nedopušteni. Valjda su se raspitali o minimumu sustava iz kojih će doći djeca koja će biti njihova buduća djeca. Puno je otvorenih pitanja i ne možemo sve svaliti na sustav', rekla je.

'Izgleda da je Hrvatska dio i postoji sumnja trgovine djecom', istaknula je.

Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, podsjetila je da je Hrvatska potpisnica Haške konvencije, te da je glavna odrednica da se djeca posvoje u okviru svojih granica, odnosno, u državi gdje su rođena. Istaknula je i da su oni kao nadležno ministarstvo, od trenutka saznanja za slučaj osam hrvatskih državljana, pokrenuli upravni nadzor u suradnji sa svim državnim tijelima.

'Temeljem preporuke predsjednika Vrhovnog suda i naše ministarstvo je od 5. siječnja izdalo preporuku Zavodu za socijalni rad i iniciralo izmjene i dopune Zakona međunarodnog privatnog prava gdje će se odrediti tri važne točke i vjerujem da u tom dijelu do ovakvih situacija više neće doći', rekla je.