Upozorila je da je 'pljačka stoljeća' u Ini moguće samo vrh sante dugogodišnjeg oštećivanja ne samo Ine nego i državnog proračuna te da su za to znali ne samo u vrhu Ine nego i oni koji su participirali u hrvatskim vladama.

Ukradeni iznos je približno tri mjesečna računa za struju svakog kućanstva u Hrvatskoj, kojih ima oko 1,8 milijuna, ustvrdila je na konferenciji za novinare.

„Premijer je izjavio da je zgrožen onime što se dogodilo, a Vlada je ta koja predlaže članove Ine sa hrvatske strane, kao i hrvatsko članove Nadzornog odbora. A na pitanje kako je moguće da je HERA izdala dozvolu za obavljanje djelatnosti trgovine plinom OMS-u, premijer je rekao da su mu objasnili da je zakon takav i da su dozvolu izdali po zakonu. No, ako nekome nije jasno, zakone predlaže Vlada kojoj je on na čelu, a usvaja njegova većina u Saboru. Dakle, ako postoji problem sa zakonom, to je također odgovornost ove Vlade”, istaknula je Benčić.

ZLB, dodala je, zanima kako je tvrtka s jednim poluzaposlenim mogla zadovoljiti te uvjete i tražimo da se to ispita jer to također odgovornost Vlade koja odlučuje i o vodstvu HERA-e.

Politička odgovornost na nekoliko razina

Naglasila je da politička odgovornost postoji na toliko razina i da su izlike 'mi nemamo ništa s tim' uvreda svim građanima.

Najavila je da će ZLB inzistirati na informacijama po kojoj je prosječnoj tržišnoj cijeni Ministarstvo gospodarstva obračunavalo koncesijsku naknadu za plin koji je Ina proizvodila i izvozila 2021. godine. To je bitno, pojasnila je, zato što, ako postoji više fiksnih ugovora poput ovog po kojima se ispod tržišne cijene prodavao plin, onda nije oštećena samo Ina nego je izravno oštećena i država koja na tu prosječnu tržišnu cijenu obračunava iznos koncesijske naknade.

Zanima je, kaže, i hoće li Vlada pokrenuti spor protiv Ine za naknadu štete jer na to ima pravo ako je naplatila manje koncesijske naknade zbog ovakvih fiksnih ugovora.

Benčić ističe da joj je nejasno i zašto Hrvatska na rudna bogatstva i vodu ima najniže ugovorne i koncesijske naknade te traži da se donesu nove uredbe o koncesijskim naknadama za eksploataciju ugljikovodika jer je 'Hrvatska oštećena za puno više nula nego što je riječ u ovoj aferi'.

Najavila je da će predložiti Saboru da se proglasi energetska kriza i da se zbog nje zaustavi izvoz domaćih ugljikovodika te napravi konkretan plan zelene transformacije s jasnim rokovima, a do tada, napominje, moramo imati sve poluga upravljanja energetskim sektorom, što uključuje i Inu. Benčić smatra da bi Vlada trebala otkupiti šest posto dionica koje se nalaze kod institucionalnih i privatnih investitora, od čega je četiri posto u rukama mirovinskih fondova i tako vratiti poluge upravljanja Inom, kako bi se radilo u interesu Hrvatske, a ne Mađarske i gube milijarde godišnje, jer se ovako upravljati Inom ne može što je, dodaje, priznao i premijer.

Predložit će i široku solarizaciju Hrvatske, a najjednostavniji način bi bio, pojašnjava, da HEP uloži u solarne kućne energane.

Benčić je uvjerena da će se cjelokupna oporba uspjeti ujediniti oko navedenih prijedloga i zahtjeva, a da će njih 'prolaz' koristiti i premijeru Plenkoviću.