Prema posljednjim statistikama, 6,2 milijuna Španjolaca je nezaposleno, a u 1,9 milijuna obitelji svi radno aktivni članovi su nezaposleni. S aktualnom stopom nezaposlenosti od 27,16 posto (Španjolska i Grčka u posljednje vrijeme uglavnom dijele neslavno prvo mjesto po stupnju nezaposlenosti u Uniji), nanovo se postavlja pitanje kako je moguće da se ekonomija zemlje još uvijek održava na površini
Odgovor koji združeno daju ekonomski analitičari, sociolozi, strani i domaći mediji, glasi: obiteljska solidarnost sprečava da niz ljudi ne završi na ulici. Prevedeno u ekonomski rječnik, oko 20 do 25 posto unutarnjeg BDP-a odlazi na tzv. sivu ekonomiju koja ima amortizacijsku ulogu u jednom od europskih gospodarstava najteže pogođenih krizom.
Već dvije godine traju rasprave o tome koliki je zapravo udio sive ekonomije i koliko ljudi stalno ili privremeno obavlja neprijavljene poslove. Le Monde u novoj reportaži iz Madrida prenosi da se o poslovima 'na crno' u javnosti malo priča, iako su oglasi za privremene poslove sveprisutni na ulici i na autobusnim stajalištima. Sitni oglasi u kojima se nude privremeni poslovi u građevini (postavljanje parketa, bojanje), u čišćenju domaćinstava ili u prijevozu (tzv. ilegalni taksi) su posvuda, a najčešće je uz tip usluge naveden samo broj telefona.
Primjerice, šefovi građevinskih tvrtki redovito odlaze u popularnu četvrt Carabanchel gdje se na trgu Eliptica svakoga dana skupljaju radnici, mahom imigranti, u potrazi za privremenim poslom. Iako je dobro poznato da je taj rad lošije plaćen od standarda i da nema nikakve socijalne zaštite, policija zasad tolerira praksu.
Tako je jedan 47-godišnji Kolumbijac Dagoberto nakon četiri godine deklariranog rada na gradilištima prisiljen svakoga dana dolaziti na trg u nadi da će mu ponuditi kakav pomoćni posao, ponekad u trajanju tek od nekoliko sati. Priznaje da je tijekom protekle godine mjesečno 'na crno' znao zaraditi oko 1400 eura, uz što je dobivao i naknadu za nezaposlene od 950 eura.
No mnogi drugi radnici poput Ukrajinca Alexa nikad nisu bili prijavljeni, ne primaju nikakvu naknadu te ovise isključivo o privremenim poslovima. Prema svjedočanstvima, broj potencijalnih poslodavaca se u posljednje vrijeme samo smanjuje. Od nekadašnjih pedesetak kamiona dnevno, danas ih prođe tek tri ili četiri u potrazi za jeftinom radnom snagom, tvrde stanovnici četvrti.
Uz građevinu, hotelski sektor također bilježi visoku razinu neprijavljene radne snage. Jedan od najčešćih postupaka izbjegavanje poreza jest ugovor na pola radnog vremena, iako u stvarnosti radnik radi puno radno vrijeme, tvrde iz sindikata u Andaluzji. Time se poslodavci osiguravaju pred inspekcijom.
U veljači je nekoliko zaposlenika iz ugostiteljstva javno priznalo da im se do 50 posto mjesečne plaće isplaćuje 'na crno'. Situacija je bila tim delikatnija što je vlasnik tvrtke potpredsjednik španjolske udruge poslodavaca Arturo Fernandez.
Vlada je borbu protiv ilegalnog zapošljavanja nominalno smjestila u vrh svojih prioriteta. Tako je prošle godine službeno otkrivena 91.000 neprijavljenih radnih mjesta, što je povećanje od 12 posto u odnosu na proteklu godinu. No smatra se da su službeni podaci otkrili tek manji obim fenomena. Iz sindikata tvrde da godišnje oko 240 milijardi eura izmiče poreznoj obvezi, ne računajući socijalna davanja.
