Prva faza najveće investicije u povijesti splitske luke obuhvaća vez dugačak 265 metara, koji od danas prima brodove na kružnim terminalima duljine do 330 metara, kao i središnji prolaz u samu luku, dok će se u drugoj fazi do konca godine dovršiti još jedan vez duljine 255 metara. Dio troškova snosi država, a dio Lučka uprava koja će iz vlastitih sredstava vraćati kredit Svjetske banke.

'Terminal je tehnički spreman, ima sve dozvole i bilo bi neozbiljno držati ga izvan funkcije zbog usputne svečanosti', kazao je za tportal nedavno imenovani ravnatelj Lučke uprave Vice Mihanović. To je razumljivo jer će za vezanje na gat brodovi plaćati dvostruko više nego za sidrenje ispred luke, a porast prometa očekuju i privezivači, remorkeri i ostale prateće službe.

Split je od ovog tjedna postao prvi grad nakon Dubrovnika koji može primiti brodove ovih kapaciteta, no već se planira daljnji razvoj: pokrenuta je studija izvodljivosti za projekt kojim bi se na samom lukobranu izgradio novi međunarodni putnički terminal s uredskim i komercijalnim sadržajima, dok bi se obližnja bivša zgrada 'Dalmacijavina' preuredila u veliki kongresni centar s hotelom. Vrijednost ove investicije procjenjuje se na novih 330 milijuna kuna, od čega bi se dio realizirao pomoću privatnog partnera ili koncesionara.

U splitsku luku ove godine najavljeno je uplovljavanje 292 kruzera s 330.000 putnika, odnosno 10 posto brodova i 20 posto više putnika u odnosu na lani. Već danas, godinu dana unaprijed, dolazak u Split najavljen je za 224 broda na kružnim putovanjima.