Novi gaf napravio je u četvrtak, kada je pobrkao svoju potpredsjednicu Kamalu Harris i Donalda Trumpa, a nešto ranije zamijenio je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog s njegovim smrtnim neprijateljem Vladimirom Putinom, čelnikom Rusije.

U studenome, kada će se održati predsjednički izbori, Biden će imati pune 82, a kraj mandata dočekao bi sa 86 godina. Stručnjaci smatraju da nije ključno koliko je netko star za obnašanje visoke političke dužnosti nego koliko mu je dobro opće stanje, pije li alkohol, puši li, što i koliko jede, spava li dovoljno i vježba li. Ni Donald Trump nije puno mlađi, ima 78 godina, ali je znatno oštroumniji i u boljoj formi - ili barem odaje takav dojam.

No ako Biden i odradi cijeli drugi mandat kao američki predsjednik, ne bi bio najstariji politički vođa na svijetu, naravno pod uvjetom da oni koje ćemo navesti niže u tekstu požive i ostanu na svojim funkcijama.

Trenutno je kamerunski predsjednik Paul Biya s navršenom 91 godinom najstariji državnik na svijetu. Predsjednikom je postao daleke 1982. godine, s time da je sedam prethodnih godina obnašao dužnost premijera. Rođen je u veljači 1933. godine, dok je Kamerun još bio francuska kolonija, i u godini u kojoj je Adolf Hitler postao njemački kancelar. Smatra ga se autoritarnim vođom i diktatorom. U Africi je jedino predsjednik Ekvatorijalne Gvineje Teodoro Obiang vladao duže od njega.

Unatoč pozivima pristaša da se Biya ponovno kandidira za dužnost, čini se da se bori da održi korak. Video koji je pušten na društvene mreže, snimljen na samitu čelnika SAD-a i Afrike u prosincu prošle godine u Washingtonu, prikazivao je potpuno dezorijentiranog čovjeka.

Slijedi Mahmud Abas, predsjednik Palestinske samouprave. Abbas obnaša dužnost palestinskog predsjednika od 2005. godine. Rođen je davne 1935. godine u Mandatnoj Palestini, entitetu pod britanskom upravom, izdvojenom iz otomanske Južne Sirije nakon Prvog svjetskog rata. Britanska civilna uprava u Palestini trajala je od 1920. do 1948. godine. Abas redovito prolazi zdravstvene kontrole i nema većih problema osim onih uobičajenih za čovjeka njegove dobi. Aktivno je uključen u rješavanje sukoba između Izraela i Hamasa koji već mjesecima plamti u Pojasu Gaze.

Treći je saudijski kralj Salman, a on je nešto mlađi od Abbasa i također ima 88 godina. Rođen je 31. prosinca 1935. godine, a navodno je 25. sin Abdulaziza, prvog monarha i osnivača Saudijske Arabije. Odgojen je u palači Murabba. Kada je tadašnji kralj Abdullah umro u siječnju 2015. godine, naslijedio ga je polubrat Salman bin Abdulaziz Al Saud.

Novi kralj imao je gotovo 80 godina kada je stupio na prijestolje te je ministrom obrane i glavnim tajnikom kraljevskog dvora imenovao omiljenog sina Mohameda, u zapadnim zemljama poznatog i pod nadimkom MBS.

U lipnju 2017. kralj Salman imenovao je Mohameda bin Salmana prijestolonasljednikom, maknuvši pritom 26 godina starijeg rođaka s te pozicije. Kao rezultat toga, Mohamed bin Salman postao je druga najmoćnija figura u zemlji jer se kralj slabo pojavljuje u javnosti te je praktički već prepustio vlast sinu.

Na četvrtom mjestu je papa Franjo, vjerski vođa, poglavar Katoličke crkve, ali i politički čelnik, suveren Države Vatikanskog Grada. Inače, po društvenom uređenju Vatikan je apsolutistička izborna monarhija. Jorge Mario Bergoglio, kako mu je svjetovno ime, rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu u obitelji s petero djece, a roditelji su mu bili talijanski doseljenici pa ima i argentinsko i talijansko državljanstvo.

Papa Franjo imao je cijeli niz zdravstvenih problema, od operacije u mladosti, kad mu je uklonjen dio pluća, do problema s koljenom, zbog kojih mora biti u invalidskim kolicima te nerijetko završi u bolnici.

To je osjetila i hrvatska nogometna reprezentacija, koju je trebao primiti 9. lipnja 2023., uoči završnice Lige nacija, što je bilo odgođeno zbog njegova podvrgavanja kirurškom zahvatu. Hrvatski nogometaši vidjeli su Papu tek u lipnju ove godine, uoči Eura. No muče ga samo fizičke nedaće te nema problema koji bi mu činili prepreku da bude duhovni katolički vođa i ne planira se umiroviti poput prethodnika Benedikta, barem ne još, jer tek mu je 87 godina.

'Ne patim od zdravstvenih problema koji bi to zahtijevali', poručio je nedavno Papa.

Peti najstariji državnik na svijetu je norveški kralj Harald V iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, mlađeg ogranka dinastije Oldenburg. Rođen je u veljači davne 1937. godine u mjestu Skagum u blizini Osla.

Najranije djetinjstvo obilježili su mu Drugi svjetski rat i invazija nacističke Njemačke na njegovu zemlju. Kralj Olaf V. i njegova obitelj pobjegli su prvo u Švedsku, a onda u Finsku, odakle su mu majka i dvije sestre otišle u SAD, a on i otac u London. Nakon pobjede Saveznika nad nacistima 1945. godine vratili su se u domovinu. Na tronu je od 1991. godine i nema planova odreći ga se, kao što je to nedavno učinila danska kraljica Margareta II i svojedobno nizozemska kraljica Beatrix, inzistirajući na tome da je njegova prisega doživotna.

'Kralj će ubuduće prilagoditi svoj program, s obzirom na svoju dob. To će značiti trajno smanjenje broja i opsega aktivnosti u kojima sudjeluje', priopćila je norveška palača u travnju ove godine.

Harald, najstariji europski monarh, hospitaliziran je u veljači zbog infekcije dok je bio na odmoru u Maleziji, a kasnije je dobio pacemaker kako bi mu kompenzirao nizak broj otkucaja srca.

Na šestom mjestu, ili na petom za one koji ne priznaju državnost Palestine, smjestio se još jedan vjerski i državni lider, iranski vrhovni vođa i veliki ajatolah Ali Hamnei.

Rođen je 17. srpnja 1939. u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu te mu je otac bio Azer, a majka Perzijanka iz Jazda. Hamenei je školovani prevoditelj i tečno govori perzijski, azerski, arapski i engleski. Oženjen je i ima šestero djece. Bio je jedna od najznačajnijih figura u Iranskoj revoluciji 1979. Od 1981. do 1989. služio je kao predsjednik Irana i aktivno je sudjelovao u Iransko-iračkom ratu. Dana 4. lipnja 1989. postao je vrhovni vođa Irana, naslijedivši na toj poziciji imama Homeinija.

Iranski vrhovni vođa bori se s lošim zdravljem već gotovo cijelo desetljeće, ali se zbog zatvorenosti režima o tome malo govori. U prošlosti su se pojavila izvješća o njegovim zdravstvenim problemima, uključujući hitnu operaciju 2022. godine zbog zapletaja crijeva. Njegovo zdravstveno stanje delikatna je tema jer uključuje priču o njegovu nasljedniku, a posebno sada, kada je potencijalna zamjena, donedavni predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći.

Prema istraživanju Pewa, zaključno sa svibnjem, srednja dob trenutnih nacionalnih vođa iznosi 62 godine. Najveći udio današnjih globalnih vođa (34 posto) nalazi se u 60-im godinama. Otprilike četvrtina (22 posto) je u 50-ima, 19 posto u 70-ima, a 16 posto u 40-ima. Biden je među pet posto čelnika koji su u 80-ima.

Zemlje koje su manje slobodne obično imaju starije vođe. U onima koje je Freedom House klasificirao kao 'neslobodne' srednja dob nacionalnog vođe je 68 godina. To se može usporediti sa 62 godine u zemljama koje su klasificirane kao 'djelomično slobodne' i 60 godina u onima ocijenjenima 'slobodnima'.

Sjedinjene Američke Države jedna su od samo tri zemlje koje su klasificirane kao slobodne, a vodi ih čovjek koji ima 80 ili više godina; druge dvije su Gana i Namibija. Ganski predsjednik Nana Akufo-Addo nedavno je napunio 80 godina, a u Namibiji je 82-godišnji Nangolo Mbumba preuzeo dužnost predsjednika ranije ove godine, nakon smrti prethodnog vođe na dužnosti u dobi od 82 godine.