Sastanak je zakazan za srijedu u Ovalnom uredu 11 sati po mjesnom vremenu, odnosno u 17 po srednjoeuropskom, kazala je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Biden (81) nazvao je Trumpa nedugo nakon izbora kako bi mu čestitao na pobjedi i pozvao ga u Bijelu kuću.

Ta je gesta dio uobičajenog protokola oko prijenosa vlasti u Sjedinjenim Državama, iako je Trump odstupio od takvog ponašanja 2020.

Trump nikada nije priznao poraz od Bidena na izborima 2020. i nije čekao njegovu inauguraciju.

Sastanak u srijedu jedan je od rijetkih izravnih susreta Bidena i Trumpa.

Posljednji put su se suočili na pozornici u televizijskoj debati krajem lipnja, u kojoj je Biden prošao toliko loše da je nedugo nakon toga izašao iz predsjedničke utrke pod pritiskom svoje stranke, a potom podržao svoju potpredsjednicu Kamalu Harris kao demokratsku kandidatkinju .

Trump bi trebao položiti prisegu za svoj drugi mandat predsjednika 20. siječnja.

Dva dana nakon uvjerljive pobjede nad Kamalom Harris, Biden je obećao da će osigurati miran prijenos vlasti i "spustiti temperaturu" u zemlji.

Haley i Pompeo neće biti pozvani u Trumpovu vladu

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da bivšoj kandidatkinji za republikansku predsjedničku nominaciju Nikki Haley i bivšem državnom tajniku Mikeu Pompeu neće biti ponuđeno mjesto u njegovoj administraciji.

"Neću pozvati bivšu veleposlanicu Nikki Haley ili bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea da se pridruže administraciji koja je trenutno u formiranju", objavio je Trump na društvenim mrežama. "Jako sam cijenio rad s njima i želio bih im zahvaliti na službi našoj zemlji."

Trump se uoči inauguracije 20. siječnja sastaje s potencijalnim kandidatima za službu u njegovoj administraciji. Reuters je u petak izvijestio da je razgovarao s istaknutim investitorom Scottom Bessentom, koji je potencijalni kandidat za američkog ministra financija.

Haley, bivša guvernerica Južne Karoline koja je bila američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima za vrijeme Trumpova prvog mandata, podržala ga je za predsjednika unatoč tome što ga je oštro kritizirala kad se natjecala za nominaciju na stranačkim predizborima.

Pompeo, koji je bio Trumpov državni tajnik i direktor CIA-e, spominjan je u nekim medijskim izvješćima kao mogući ministar obrane.

Haley i Pompeo nisu bili dostupni za komentar u subotu.

Wall Street porastao nakon Trumpove pobjede, europske burze pale

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi skočili na rekordne razine, nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a, dok su na europskim burzama cijene dionica pale.

Dow Jones skočio je prošloga tjedna 4,6 posto, na 43.988 bodova, S&P 500 4,7 posto, na 5.995 bodova, a Nasdaq indeks 5,7 posto, na 19.286 bodova.

Novi rekordi tih indeksa ponajviše se zahvaljuju pobjedi republikanskog kandidata Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.

Na tržištima se očekuje da će novi-stari predsjednik voditi protekcionističku gospodarsku politiku, kao i u prethodnom mandatu, da će smanjiti poreze i provesti deregulaciju u različitim područjima.

Pozitivno su na tržište utjecali i izbori za američki Kongres jer su republikanci osvojili većinu u Senatu, a vjerojatno će i u Zastupničkom domu. To bi Trumpu olakšalo provođenje planova o smanjenju poreza, energetskoj i drugoj deregulaciji te graničnoj sigurnosnoj kontroli.

„Izbori će imati određene posljedice, pa vjerujem da će doći do blago poboljšanja rasta gospodarstva u odnosu na sadašnje procjene, ali i blagog jačanja inflacije. A to bi moglo značiti da će Fed sporije nego što se očekivalo smanjivati kamate”, kaže Brian Jacobsen.

Podršku tržištu pružila je i američka središnja banka jer su, kao što se očekivalo, čelnici Feda na redovnoj sjednici smanjili ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,50 do 4,75 posto.

Tržište rada blago je oslabilo, stopa nezaposlenosti kreće se na niskim razinama, dok gospodarstvo solidno raste, a inflacija klizi prema ciljanoj razini od 2 posto, poručio je Fed u priopćenju.

„U ovom uzbudljivom tjednu Fed nije pridonio drami jer se ovakav potez očekivao. Unatoč smanjenju za 0,25 postotnih bodova, kamate ostaju restriktivne, ali ne toliko kao prije”, kaže Brian Jacobsen, ekonomist u tvrtki Annex Wealth Management.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale zbog krize njemačke koalicijske vlade, nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra financija Christiana Lindnera, ali i zbog strahovanja ulagača da će Trump voditi protekcionističku politiku i prema Europi, a ne samo Kini.

Tako je londonski FTSE indeks skliznuo je 1,3 posto, na 8.072 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,2 posto, na 19.215 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 7.338 bodova.