Američki predsjednik Joe Biden sazvao je video sastanak o Ukrajini s europskim saveznicima kasno u ponedjeljak po srednjoeuropskom vremenu, nakon što su SAD upozorile da bi se ruska invazija mogla dogoditi "u bilo kojem trenutku"
Tema razgovora bila je odgovor na gomilanje ruskih trupa na ruskoj granici s Ukrajinom.
Nakon sastanka Biden je tvitao da je razgovarao s europskim čelnicima o zajedničkim naporima za odvraćanjem Rusije od daljnjih agesivnih poteza. Neke od metoda koje bi trebale obuzdati Rusiju su snažne gospodarske sankcije kao i jačanju sigurnosti na istočnom krilu (Europe).
Moskva poriče da planira vojnu akciju. Bidenova administracija naredila je obiteljima osoblja veleposlanstva u Kijevu da u nedjelju napuste Ukrajinu.
Ukrajina smatra da je odluka "preuranjena", nazvali su je "prikazom pretjeranog opreza", javlja BBC.
Video poziv od američkog predsjednika su primili premijer Velike Britanije Boris Johnson, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, talijanski premijer Mario Draghi, poljskog predsjednik Andrzej Duda i šefa NATO-a Jens Stoltenberg.
Čelnici EU Ursula von der Leyen i Charles Michel također su se uključili u sastanak.
vezane vijesti
Boris Johnson upozorio je da obavještajni podaci sugeriraju da Rusija planira munjevit napad na ukrajinski glavni grad Kijev. Obavještajni podaci vrlo su jasni da postoji 60 ruskih borbenih skupina na granicama Ukrajine, a plan za munjevit rat koji bi mogao uništiti Kijev je onaj koji svi mogu vidjeti, rekao je. Johnson smatra da bi napad na Ukrajinu bio katastrofalan potez Rusije. Velika Britanija je također počela povlačiti osoblje iz svog veleposlanstva u Kijevu.
Prema izvješćima New York Timesa i CNN-a, SAD razmišlja o raspoređivanju 1.000-5.000 vojnika u istočnu Europu i baltičke države, kako bi se suprotstavile ruskom raspoređivanju.
Axios piše da je američki ministar obrane Lloyd Austin stavio je 8.500 američkih vojnika stavljeno u stanje pojačane pripravnosti za raspoređivanje u istočnoj Europi u slučaju da NATO aktivira svoje snage za brzo reagiranje zbog napetosti s Rusijom, objavio je Pentagon u ponedjeljak.
Članice vojnog saveza NATO-a, uključujući Dansku, Španjolsku, Bugarsku i Nizozemsku, već šalju više borbenih zrakoplova i ratnih brodova u istočnu Europu kako bi ojačali obranu u regiji.
Kremlj NATO vidi kao sigurnosnu prijetnju i zahtijeva pravna jamstva da se savez neće širiti dalje na istok, uključujući i susjednu Ukrajinu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je zahtjev Rusije za vetom, rekavši da se savez zalaže za "pravo svake nacije da bira svoje saveze".
Rusija je zauzela ukrajinski teritorij, kada je anektirala Krim 2014. godine. Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad tim teritorijem, izglasala je pridruživanje Rusiji na referendumu koji Zapad i Ukrajina smatraju nezakonitim.
Pobunjenici koje podržava Rusija također kontroliraju područja istočne Ukrajine u blizini ruskih granica. Procjenjuje se da je taj sukob koštao oko 14.000 života, a mirovni sporazum iz 2015. je daleko od ispunjenja.
