Do videorazgovora između Bidena i Putina dolazi u trenutku u kojem je sve veća bojazan da bi Rusija, nakon gomilanja vojnih trupa na granici i sve oštrije retorike prema Kijevu, mogla pokrenuti i neki oblik vojne akcije protiv Ukrajine.

Sam Putin je 30. studenog kazao da je zabrinut zbog vojnih vježbi ukrajinske vojske blizu granice, rekavši da one predstavljaju prijetnju za Moskvu. Inzistirao je na tome da Rusija može slobodno premještati vojnike po svom teritoriju i demantirao da sprema invaziju na Ukrajinu, piše CNBC.

Međutim dobri poznavatelji ruske politike uvjereni su da su njihove namjere prema Ukrajini, koja je do 1991. bila dio Sovjetskog Saveza, sve samo ne benigne. Mnogi stručnjaci, pa i sami čelnici Ukrajine, vjeruju da Putin ima želju ponovno izgraditi sovjetsko carstvo, a i da Rusija često nastoji proširiti, ili nametnuti, svoj utjecaj na bivše sovjetske republike poput Bjelorusije i Ukrajine. Rusija se protivi težnjama Ukrajine da se pridruži NATO-u i Europskoj uniji.

Stručnjaci također nisu uvjereni da Biden i njegovi saveznici u Europi mogu naći kompromis s Putinom, a pritom upozoravaju da istječe vrijeme da se nađe miroljubivo rješenje za sve veće napetosti između Rusije te Ukrajine i ostatka Zapada.

Stručnjak za Rusiju, Timothy Ash iz BlueBay Asset Managementa, uvjeren je da će razgovor između Bidena i Putina biti vrlo težak i da je pitanje može li uopće doći do kompromisa.

'Putin će vjerojatno tražiti da se zaustavi proširenje NATO-a, da Ukrajina ne dobije status saveznice, ali i da se ograniči naoružanje Ukrajine i prisutnost NATO-vih trupa u Ukrajini. Biden tako nešto ne može ispuniti, a i sama Ukrajina na to nikada ne bi pristala', smatra Ash.

<< Igra živaca velikih sila na istoku Europe: Je li Putin spreman na rat u Ukrajini kako bi spriječio NATO da dođe u Kijev? >>

S druge strane, dodaje analitičar, Biden će vjerojatno zaprijetiti Rusiji po principu 'mrkve i sankcija' i tako kupiti Ukrajini još vremena kako bi se naoružala. 'No pitanje je koliko je Putin spreman čekati', dodaje Ash.

Uoči samog sastanka iz Kremlja je stigla poruka da 'žele dobre odnose sa SAD-om' i da 'ne namjeravaju ikoga napasti'. No uz to iz Rusije poručuju da 'imaju svoje granice'.

Rusija gomila svoje trupe na granici s Ukrajinom već tjednima, zbog čega je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg državama saveznicama poručio 'da se pripreme za najgore'. Iako je Stoltenberg kazao da nije posve jasno koje su i kakve namjere Rusije, istovremeno je podsjetio da se slična situacija odigravala 2014., kada je došlo do ruske aneksije Krima.

Maxim Samorukov, suradnik na Carnegie Moscow Centru, napisao je u ponedjeljak kako je 'Putin mnogo jasniji u pogledu onoga što želi u Ukrajini i koliko je spreman ići da to postigne'.

'U samo nekoliko dana Putin je rekao da želi sporazum kojim bi spriječio Ukrajinu da se ikada pridruži NATO-u. On također želi obećanje Zapada da nikada neće razmjestiti vojnu infrastrukturu NATO-a u Ukrajini', napisao je Samorukov.

Samorukov kaže da je Rusija u posljednjih godinu dana jasno dala do znanja SAD-u koliko im je Ukrajina važna, ali i da je Putinu već dosta statusa quo i da je spreman poduzeti drastične mjere da preokrene situaciju.

'Putin želi da se Biden konačno suoči s neugodnom dilemom. Poruka je jednostavna: Washington se treba pripremiti da bi njegov saveznik Ukrajina mogla biti vojno poražena u posebno ponižavajućoj reprizi nedavnih događaja u Afganistanu. Ili može odustati i postići kompromis s Moskvom oko Ukrajine', rekao je Samorukov.

Čini se da Kremlj ne gaji iluzije da bi prva opcija nanijela velike troškove ruskom gospodarstvu i međunarodnom ugledu, dodao je Samorukov, 'ali želi dati do znanja SAD-u da su spremni snositi te troškove zbog važnosti Ukrajine za ruske nacionalne interese'.