Vodstvo Bidena u nacionalnim anketama bilo je relativno stabilno proteklih mjeseci usred zdravstvene krize. Prema posljednjoj anketi Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 27. do 29. listopada, Biden je u prednosti s 51 posto naspram 43 posto podrške Trumpu.

No Trump je još uvijek blizu Bidenu u dovoljno ključnih država. Za drugi mandat treba osvojiti najmanje 270 elektorskih glasova. Anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je utrka i dalje tijesna na Floridi, u Sjevernoj Karolini i Arizoni.

Trump također zaostaje pet posto u Pennsylvaniji i devet u Michiganu i Wisconsinu, još tri ključne države koje su mu pomogle da osvoji glasove izbornog kolegija 2016. i pobijedi demokratkinju Hillary Clinton koja je prikupila više glasova birača.

Trump bi i bez osvajanja Michigana i Wisconsina mogao ponovno pobijediti ako osvoji sve savezne države koje je dobio 2016.

Trumpovo zaostajanje u anketama potaknuto je padom podrške ključnih grupa birača koje su mu pomogle 2016., bijelaca bez fakultetske diplome i starijih Amerikanaca, te neodobravanjem njegova odgovora na pandemiju koronavirusa koja je dominirala izbornom kampanjom.

Biden i Trump zauzeli su različite pristupe covidu-19 koji je ubio više od 227.000 ljudi u SAD-u, a milijune ostavio bez radnog mjesta. Trump je više puta umanjivao prijetnju koronavirusa i obećao da će kriza uskoro proći, dok se Biden zauzeo za strože mjere za suzbijanje tog virusa.

Više od tri četvrtine odraslih Amerikanaca navelo je da ih zabrinjava zdravstvena kriza, a gotovo 60 posto njih ne odobrava Trumpov odgovor na tu krizu, pokazuje anketa Reuters/Ipsos.

Oko 30 posto Amerikanaca reklo je da je njihov glas ove godine prvenstveno potaknut time koji će se kandidat bolje nositi s krizom. 

Iako Trump i dalje ima blagu prednost nad Bidenom po upravljanju ekonomijom, to pitanje manje zanima mnoge birače u pandemiji. Samo 21 posto vjerojatnih glasača reklo je da želi predsjednik koji će se zalagati za jačanje gospodarstva i stvaranje radna mjesta. 

Gotovo polovica onih koji će vjeroajatno izaći na birališta u tri bojišnice, Floridi, Pennsylvaniji i Sjevernoj Karolini, za zatvaranje škola i poduzeća krive "loše vodstvo i političke odluke predsjednika Trumpa".

Trumpov odgovor na pandemiju ugrozio je podršku starijih Amerikanaca koji su u najvećoj opasnosti od zaraze koronavirusom. Ankete pokazuju da Biden za četiri posto vodi među Amerikancima koji imaju najmanje 55 godina. Trump je u istoj skupini prije četiri godine imao prednost od 14 posto nad Clinton. 

Podrška bijelaca bez fakultetske diplome koju je Trump imao 2016. također je opala ove godine. Najnovije ankete pokazuju da Trump u ovoj skupini vodi s 18 posto prednosti u usporedbi s 30 posto prednosti 2016.

Biden je također uspješno smanjio podršku fakultetskih obrazovanih bjelkinja, prigradskih muškaraca i neovisnih Trumpu. Anketa Reuters/Ipsos pokazuje da Biden ima 27 postotnih bodova prednosti nad Trumpom među bjelkinjama s diplomom, dok je Clinton imala 15 postotnih bodova prednosti 2016.

Biden vodi i među neovisnim glasačima s 18 posto prednosti čiju je podršku Trump 2016. osvojio sa sedam posto više nego Clinton. 

Republikanski strateg Alex Conant rekao je da Trump nikada nije htio proširiti svoj apel na neovisne. 

"Njegova teorija je da nije trebao proširiti svoju bazu jer misli da će neovisni, koji su glasali za njega umjesto za Hillary, također glasati za njega umjesto za nekog drugog liberalnog demokrata", rekao je 

Tu teoriju je teško bilo potvrditi protiv Bidena koji se kao umjereni demokrat na predizborima borio protiv puno liberalnijih kandidata.

Prije više od mjesec dana je gotovo 90 posto pristaša Bidena i isto toliko 10 Trumpovih pristaša reklo da su "potpuno sigurni" da neće promijeniti svoju odluku. Najnovija anketa pokazuje da tek šest posto vjerojatnih glasača trenutačno ne podržava kandidata iz glavnih stranki. Prije četiri godine je neodlučnih glasača bilo triput više.