Hunter je, pojašnjavajući razloge kašnjenja isporuke, naglasio da problem uvelike proizlazi iz nesposobnosti podizvođača radova da dovrši posao uvođenja vitalnih promjena u unutrašnjosti budućeg predsjedničkog zrakoplova tipa VC-25B. Član pododbora ukazao je na to da je Boeing kao glavni izvođač radova morao angažirati druge podizvođače kako bi riješili propuste prvog kooperanta, ali i sam preuzeti pojedine radove. Uz to, Hunter je priznao da su problemi s podizvođačem bili poznati Pentagonu već neko vrijeme, a podsjetio je i na to da su o propustu pisali i američki mediji te je na koncu pokušao uvjeriti kongresnike da će Boeing dovršiti avion u novom vremenskom roku.

No to znači da će američko ratno zrakoplovstvo, pod čijim su ovlastima predsjednički avioni, morati još nekoliko godina održavati aktualna dva predsjednička aviona tipa VC-25A prije nego što budu povučeni i postavljeni u muzej. Riječ je o dva primjerka aviona Air Force One, starima 30 godina, a koji su prvi put poletjeli za vrijeme mandata predsjednika Georgea Busha starijeg. Propusti u rokovima ujedno će značiti novu stavku u proračunu ratnog zrakoplovstva kako bi zastarjeli VC-25A nastavili letjeti u predstojećem razdoblju za koje se, s obzirom na aktualnu situaciju u Ukrajini, predviđa da će biti prepuno diplomatskih aktivnosti na najvišoj razini, a za čije će nesmetano odvijanje biti potrebni i spremni predsjednički avioni.

Boeingov izvršni direktor Dave Calhoun otkrio je prošli mjesec da je njegova tvrtka na programu VC-25B dosad zabilježila gubitak od 660 milijuna dolara. Rad na novim predsjedničkim avionima usporio je i donedavni predsjednik Donald Trump jer je tijekom svojeg mandata tražio promjene u ugovoru ukupne vrijednosti 1,3 milijarde dolara.

Ugradnja novog antinuklearnog štita

Calhoun je ugovor s Trumpovom administracijom nazvao 'vrlo jedinstvenim skupom rizika koje Boeing vjerojatno nije smio preuzeti'. Radi se, naime, o čitavom nizu naknadnih dekorativnih izmjena na avionima koje je tražio Trump. Među njima je bila i promjena boja na trupu iz tradicionalne bijele i dvije nijanse plave boje u trobojnicu sačinjenu od crvene, plave i bijele boje.

Ta je izmjena ujedno bila prvo odstupanje od prepoznatljive sheme poznatog američkog industrijskog dizajnera Raymonda Loewyja otkako je uvedena 1962. na modelu VC-137C, prvi put korištenog kao Air Force One tijekom administracije predsjednika Johna F. Kennedyja. Uz to, kašnjenju je pogodovala pandemija bolesti COVID-19 zbog koje su radnici prestali raditi na proizvodnoj liniji vrlo osjetljivog programa izrade aviona, a istovremeno nisu osigurani rezervni visokokvalificirani radnici s pripadajućim atestima. Ovogodišnjem kašnjenju pridonijeli su i rastući troškovi opskrbe te viša cijena finalizacije tehničkih zahtjeva. Budući Air Force One oznake VC-25B zapravo je predsjednička verzija Boeingova širokotrupog putničkog modela 747 iz serije 8 Intercontinental, najveće inačice tog popularnog komercijalnog jumbo jeta.

Radovi na modifikaciji predsjedničkih zrakoplova započeli su u ožujku 2020. u bazi američkog ratnog zrakoplovstva Kelly Field u saveznoj državi Teksas. Najprije su uklonjeni interijeri, motori i pomoćne pogonske jedinice s repova aviona, a potom je započela prva faza radova, uključujući ugradnju novog unutarnjeg stubišta. Prema planovima, predsjednički avioni dobit će potpuno novi telekomunikacijski sustav s naprednijom navigacijom te sigurnosnu opremu koja uključuje novi antinuklearni štit i poboljšani sustav opskrbe gorivom za vrijeme leta.

Izravan kontakt s flotom podmornica

Valja napomenuti da postojeći Air Force One koristi tradicionalne analogne instrumente za upravljanje, manje osjetljive na elektromagnetske udare, no nova digitalna oprema trebala bi osigurati to da sustavi navigacije i komunikacije ostanu nedirnuti za slučaj nuklearnog napada. Također, trebala bi biti ugrađena nova satelitska oprema koja američkom predsjedniku omogućava izravan kontakt s flotom nuklearnih podmornica. Predviđene izmjene omogućit će i produljenje autonomije leta s dosadašnjih sedam na budućih osam sati leta.

Valja podsjetiti na to da je aktualni predsjednički avion tipa VC-25A bio u funkciji letećeg bunkera samo jednom, i to 11. rujna 2001., nakon što je Al Kaida napala New York i Washington. Tom prilikom predsjednički avion poslužio je i kao sklonište u zraku za tadašnjeg predsjednika Georgea Busha mlađeg jer se nije znalo hoće li i gdje teroristička skupina izvesti dodatne napade. Inače, američki predsjednik može koristiti i Boeing E-4B, također adaptiran putnički B-747, a koji sa svojom konferencijskom dvoranom i operativnim kabinetom ima ulogu letećeg Pentagona u slučaju nuklearnog napada.