Ipak, rekao je, mora se prihvatiti činjenica da je troje od pet sudaca to vidjelo drugačije.
'Neće vas iznenaditi da su, po našem mišljenju, dokazi koji su izvedeni tokom dvogodišnjeg suđenja i sažeti na 1.300 stranica prvostupanjske presude, dovoljni da se jednoglasno potvrdi prvostupanjska presuda. Međutim, moramo prihvatiti da je troje od pet sudaca to vidjelo drugačije', kazao je Brammertz u intervjuu Novostima.

'Razumijem emotivne reakcije u Srbiji, pogotovo jer nema sumnje da su zločini počinjeni tijekom događaja na koje se odnosi presuda. Tokom cijelog žalbenog postupka u 'predmetu Gotovina' objašnjavali smo Žalbenom vijeću zašto smatramo da ima dovoljno dokaza da se potvrdi jednoglasna prvostupanjska presuda Sudskog vijeća. Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudaca koji je potreban za većinu, kao i da je ona bila popraćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerojatno je doprinijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji', kazao je Brammertz.

'Ne bih rekao da je međunarodna pravda pokazala slabosti. Većina sudaca donijela je presudu u kojoj su pokušali primijeniti pravila i postupke koji uređuju žalbene procese na Međunarodnom sudu. Međutim, reakcija javnosti je pokazala da postoji jaz između postupka odlučivanja i presude s jedne strane i načina na koji ih razumiju zajednica i žrtve, i vanjski faktori, s druge strane', istaknuo je on.

Na pitanje zašto se tada oglasio, mada obično ne komentira presude, glavni tužitelj Haškog suda je rekao da je prvo htio uvažiti patnje žrtava.

'Realnost je takva da su zločini zaista počinjeni i u očima žrtava i njihovih obitelji pravda nije zadovoljena. Zatim, okolnosti ove presude, naročito oštar ton i sadržaj dvaju izdvojenih mišljenja, jesu neobični. Konačno, htio sam potaknuti domaće pravosudne organe da nastave istrage i gonjenje zločina počinjenih prije i poslije operacije 'Oluja', kao i da izrazim svoju spremnost da im pomognemo, tako što ćemo im ustupiti informacije iz naših baza podataka', kazao je Brammertz.

Prema njegovim riječima, tužiteljstvo može pokrenuti postupak za preispitivanje u roku od godinu dana od konačne presude, ali će zahtjev biti odobren samo ako imamo dokaze za nove činjenice s kojima stranke nisu bile upoznate tijekom postupka, a koje smo se potrudili pronaći i koje mogu značajno utjecati na presudu.

Napomenuo je da Srbija nije strana u postupku i nema pravnih mogućnosti po pitanju presude.