'U trenutku coming outa, bila sam već godinu i pet mjeseci u vezi s djevojkom iz Zagreba. Nisam planirala outanje roditeljima, jer sam znala njihove stavove, a pritom se bližio i prijemni u Zagrebu. Tada je moja teta već znala za mene i protivila se tome. Govorila mi je kako je to ’samo faza’ i da ta djevojka nije za mene. To njeno protivljenje trajalo je sedam dana, sve dok nije odlučila da bez mog znanja kaže mojim roditeljima', počinje svoju priču jedna Osječanka.

Prisjeća se kako su svi  sjedili u dnevnoj sobi i gledali TV, kad ju je odjednom tata pitao ima li neki problem. 'Odgovorila sam da nemam, da bi on na to rekao da se drugačije ponašam u posljednje vrijeme. Predosjećala sam o čemu se radi i potpuno sam zanijemila. Krenuo je postavljati mi pitanja kojih se više ne mogu sjetiti, a tada mu nisam niti mogla odgovoriti na njih. Pokušala sam mu gestikulacijom objasniti da ne mogu progovoriti, što je njega još više razljutilo. Sve je bilo poprilično konfuzno i nije se činilo stvarnim. Sve mi se srušilo, svi planovi, moj cijeli svijet. Sve što sam željela u životu je odjednom nestalo, jer su mi prijetili da neću ići na fakultet ako ne nađem dečka. Moja majka je plakala, prijetila je da će reći za našu vezu majci moje tadašnje djevojke. Osjećala sam se bespomoćno i kao da me sa svih strana nešto pritiskalo', priča dalje.

Otkriva kako je u početku razmišljala o suicidu, ali je od njega odustala jer nije htjela povrijediti baku, sestru i curu, ljude koji nisu imali ništa s tim.

Poslije se kao najbolje rješenje činio odlazak od kuće. Bila je potpuno sluđena. Bio joj je potreban bijeg od svega što se događalo. Nakon što se situacija smirila, zamolila je roditelje da zajedno odu kod psihologa dva dana kasnije. To je na neki način bio izlaz iz sveg tog kaosa.

'Znala sam da će mi razgovor s psihologom moći samo pomoći, iako su se oni ponadali da će me ’izliječiti’. Nakon razgovora, dopustili su mi da upišem fakultet. A sada, tri godine kasnije potpuno ignoriraju činjenicu da sam lezbijka. Iako se sav taj kaos dogodio, mislim da nam je koristio, jer nas je na neki način zbližio. U svakom slučaju, nikada neću moći oprostiti tetki što mi nije dala priliku da sama odlučim kada ću im reći. Mislim da me je u cijelom procesu to najviše povrijedilo', zaključuje naša sugovornica.

Takve nesretne sudbine svojih sugrađana potakle su studente raznih fakulteta u Osijeku da osnuju nevladinu organizaciju za promoviranje i zaštitu ljudskih prava, s naglaskom na pravima homoseksualnih i drugih seksualnih manjina (LGBTIQ). Andrej Flauder, jedan od koordinatora Liberosa, kaže da je aktualni bračni referendum izravan udar na prava homoseksualaca i drugih seksualnih manjina, a za njih se zalaže iako nije te seksualne orijentacije.

'Aktualan način za kršenje ljudskih prava je nadolazeći referendum koji manjini osporava prava koja ima većina. Uzimajući u obzir da realizacija tih prava od strane manjine nema štetan učinak na većinu, smatramo ovakav referendum neopravdanim. Ako homoseksualci dobiju pravo na brak, onaj brak između muškarca i žene te njihova obitelj neće osjetiti nikakvu posljedicu. Trenutno smo fokusirani na Osijek, budući da smo financijski dosta ograničeni. Primarni cilj nam je podići svijest ljudi u Osijeku, a potom, čim se ukaže prilika, djelovanje namjeravamo proširiti na okolna mjesta', kazao je Flauder za tportal.

Prvu akciju organizirali su prošli tjedan na glavnom osječkom trgu gdje su dijelili letke o posljedicama aktualnog referenduma kojim radikalna katolička inicijativa 'U ime obitelji' želi u Ustav unijeti odredbu o braku kao zajednici isključivo žene i muškarca.

Građani su uglavnom tolerantni, kaže Flauder, prihvaćaju drugačije objašnjenje, čak i oni sa štanda inicijative U ime obitelji, koju predvodi radikalna Željka Markić.

'Neki od njih su nam prišli i razgovorali smo ugodno uz drugačije argumente. Oni kažu da će svetost braka biti oskvrnuta. Ali mi uzvraćamo da je to određeno samo u kršćanstvu, a mi smo sekularna država. Pokušavamo li objektivno razmišljati, njihovi životi će ostati identični bez obzira na ishod referenduma, čak i ako se zabrane istospolni brakovi, ali će to drugima ugroziti njihova prava. Naša udruga ne pokušava osporiti tu definiciju braka, nego ju želimo proširiti', poručio je Flauder.

Liberos trenutno okuplja petnaest stalnih članova i nekoliko desetaka simpatizera, od kojih je dio LGBTIQ orijentacije, a dio nije.