Ilija Ponomarev

Bio je potpredsjednik Jukosa i jedini zastupnik u ruskoj Dumi koji je glasao protiv aneksije Krima. Danas brani Kijev i kaže da Njemačka mora napraviti samo jednu stvar da se Europa riješi ovisnosti o ruskom plinu

15.04.2022 u 22:18

Bionic
Reading

Ilija Ponomarev, rođeni Moskovljanin, jedini je zastupnik u ruskoj Dumi koji je 2014. godine glasao (443-1) protiv aneksije Krima. Bivši potpredsjednik Jukosa, nekad najveće ruske naftne kompanije, od 2016. godine živi u Kijevu kojeg danas brani s puškom u ruci

Gostujući u emisiji Agenda: Svijet na HRT-u prisjetio se događaja iz 2014. godine, ali se osvrnuo i na ovo što se u Ukrajini događa danas.

'Atmosfera u Moskvi tog ožujka 2014. bila je u znaku neznanja jer državna propaganda još nije bila uključena u sve i nije objašnjavala 'veliku pobjedu' i aneksiju Krima. Moskovljani nisu shvaćali što se događa, ali elite su dobro znale što se događa. Kada se glasalo bila je prilično nervozna atmosfera. Govorili su mi da želim biti čist i da se će Rusija biti pod sankcijama, a da ću se ja maknuti. Bili su ljubomorni na to što sam učinio.

Ali bojali su se postupiti drugačije jer su svi u određenoj mjeri ovisni o sadašnjoj ruskoj vlasti. Duma je shvaćala što se događa. Međutim, onda nije bilo sankcija Zapada. Za dva mjeseca su došli i rekli htio si biti čist, a sad patiš. Tada je Zapad pogriješio jer da je pravilno reagirao mogli smo izbjeći mnoge strahote i ovo što se događa danas. Mogli smo izbjeći invaziju na Donbas u proljeće 2014. apsolutno bismo izbjegli rat danas', kazao je.

S puta u Kijev je stigao 23. veljače posljednjim letom u večernjim satima.

'Nadao sam se da rat neće početi. Nisam imao previše izbora, morao sam braniti zemlju i boriti se protiv putinizma. Mislim da se mi ne borimo protiv Rusa nego protiv putinizma isto kao što mislim da se u Drugom svjetskom ratu nije borilo protiv Nijemaca nego protiv fašizma. Prva dva dana rata proveo sam u teritorijalnoj obrani sa strojnicom u rukama i mislio sam tada da će to biti najkritičnije razdoblje u osvajanju Kijeva', naveo je.

S obzirom na to da je lijevih političkih uvjerenja upitan je o tome što kaže na to da Ukrajinu treba denacificirati i je li ultra desnica ozbiljan problem u njoj.

'Ona postoji u svim zemljama i pri tome nisu mnogo brojniji nego u Ukrajini. Mnogi od njih sudjelovali su u obrani 2014. i zato imaju velik ugled u društvu. Međutim, kada je riječ o glasu javnosti sve stranke s ultra desnice nisu dobile više od 1 posto glasova. Doživjele su teške poraze. I to je odgovor kakav je njihov položaj i utjecaj u Ukrajini', kazao je.

Smatra da rat ne može završiti sporazumima.

'Neće biti sporazuma Minisk 3 ili nešto slično kako se nadaju u Moskvi. Ukrajina pobjeđuje, moral ukrajinske vojske je visok. Nacija je ujedinjena, stala je iza predsjednika. Rat neće stati prije nego Ukrajina bude oslobođena i tu mislim i na Donbas i Krim', uvjeren je.

Komentirajući europsku ovisnost o ruskoj nafti i plin i koliko je to Putinu dalo krila 2014. i danas, nekadašnji drugi čovjek Jukosa kazao je da je priliv novca od toga glavni izvor financiranja rata.

'Kad nema novca od plina i nafte - nema oružja i nema rata. To mora prestati, ali je pitanje kako. Da postoji jaka politička volja u Europi to bi bilo izvedivo u 2022. godini. Radili smo razne stres testove i analize kada je riječ o pravoj ovisnosti o ruskoj nafti i plinu u Europi. Deficiti za cijeli kontinent iznosi otprilike 40 milijarda kubičnih metara plina. Ekvivalent je 40 milijuna tona nafte.

Da samo Njemačka grijanje smanji za jedan stupanj Celzija to bi pokrilo pola količine, smanjenje za dva stupnja dovelo bi do rješavanja ovisnosti o uvozu nafte i plina iz Rusije. Ono što se vidi da su privatne tvrtke aktivnije od država. Privatne kompanije već odbijaju kupiti rusku naftu i plin i prevoziti ih. To znači da neizbježno raste popust na rusku naftu i plin. Osiguravatelji odbijaju osiguravati sve to i popust već sada iznosi 30 dolara po barelu', pojasnio je.

Smatra da EU čelnici mijenjanju ugodan život svojih građana za živote ukrajinskih građana.

'Da je EU još 2014. bila odlučnija, kada je bila i pozivana na to, ništa se od ovoga ne bi dogodilo', smatra.

Uvjerenja je da je Putin je osuđen na propast, jer 'nema diktatora koji je izgubio rat i ostao na vlasti'.

'Mislim da bi ga najvjerojatnije ubili do kraja godine jer nama načina da dobije ovaj rat. To može biti puč na vrhu, pobuna javnosti posebna operacija ukrajinskih snaga ili NATO-a. Ni malo ne sumnjam da bi se to moglo dogodit', zaključio je.

Mariupolj
  • Mariupolj
  • Mariupolj
  • Mariupolj
  • Mariupolj
  • Mariupolj
    +14
Mariupolj 14.4 Izvor: Profimedia / Autor: Sergei Bobylev / TASS / Profimedia