U radio šou liberalnog voditelja Thoma Hartmanna, Carter je zamoljen da prokomentira dvije odluke Vrhovnog suda iz 2010. i 2014. godine koje su omogućile neograničeno financiranje političkih kampanja. Carter je rekao da su te odluke narušile samu bit američkog političkog sustava.

'Sada je ovo samo oligarhija s neograničenim političkim podmićivanjem koje donosi nominacije za predsjedničku utrku i same izbore. A isto se odnosi i na guvernere, američke senatore i zastupnike u Kongresu. Svjedočimo subverziji našeg političkog sistema uz vraćanje dugova glavnim donatorima, koji žele i očekuju, a ponekad i dobivaju usluge nakon što su izbori završeni. Kandidati, i demokrati i republikanci, gledaju na taj neograničeni novac kao na veliku dobit za sebe. Netko tko je već u Kongresu, ima i više za prodati svojim predanim donatorima od onih koji su tek izazivači', konstatirao je.

Povjesničar Eric Zuesse u blogu na Huffington Postu navodi DA je Carter u pravu te spominje kako je na tu temu provedeno samo jedno pravo empirijsko istraživanje u kojem se nastojalo utvrditi je li u promatranom razdoblju (između 1981. i 2002. godine) Amerika funkcionirala kao prava demokracija, odnosno, država u kojoj su vladali zastupnici naroda ili je, umjesto toga, funkcionirala kao oligarhija gdje su vlasti povlačile poteze kojima su pogodovale uskom, bogatom dijelu društva. Istraživanje koje je vodio profesor Martin Gilens s Princetona objavljeno je prošle jeseni pod nazivom Testing Theories of American Politics: Elites, Interest Groups and Average Citizens. Koristeći podatke o tome kako su vlasti odlučivale o 1779 političkih pitanja, istraživanje je pokazalo da su ekonomske elite i organizirane grupe koje predstavljaju interese biznisa imale značajan utjecaj na politiku američke vlade, dok su obični građani i grupe koje su se pozivale na javni interes, imale mali ili nikakav utjecaj - čime su potkrijepljene teorije da državom vladaju ekonomske elite.

'Carter - koji je u ured ušao 1977, na samom početku ere tranzicije u aristokratski kontrolirane Sjedinjene Države (a ured je napustio 1981, na početku razdoblja koje razmatra ova studija) - izrazio je svoje mišljenje da je s dvije najekstremnije proaristokratske odluke (Citizens United 2010. i McCutcheon 2014.) američka demokracija po svemu postala samo prošlo svršeno vrijeme - nje u realnosti više nema', ocjenjuje Zuesse, upozoravajući da se u razdoblju nakon spomenutog istraživanja situacija samo još pogoršala. U upravo započetoj utrci za predsjedničke izbore 2016. smanjio se broj donatora, ali će oni u željene kandidate uložiti puno veće sume nego što je to bilo prije desetak i više godina. Do kraja lipnja nekih 130 obitelji uložilo je više od polovice novca koje su prikupili kandidati Republikanske stranke, stranke kojoj je veliki biznis naklonjeniji.

Nisu, međutim, ni demokrati izuzeti iz sistema. Kada jednom prođe moć njihova ureda, bivši glavni političari nastavljaju biti aristokracija, dogodilo se to s Clintonima koji su se priključili ranije formiranoj dinastiji Bush, a dogodit će se i s Obamama, smatra taj autor.

Njegove riječi donekle potvrđuju i podaci koji se spominju u kampanji Hillary Clinton. Bivša državna tajnica i prva dama te još uvijek najizglednija nova američka predsjednica (još vodi u anketama, iako je u silaznoj putanji) ima imovinu u vrijednosti između 11 i 53 milijuna dolara. Ona i njen suprug Bill Clinton samo prošle godine održali su 104 govora za što su dobili najmanje 25 milijuna dolara. Dobila je i najmanje 5 milijuna dolara predujma za svoje zadnje memoare 'Hard Choices'.