Skup je u Saboru organizirao Klub zeleno-lijevog bloka, a njegova zastupnica Sandra Benčić naglasila je kako Brodarski institut treba ostati znanstveno-tehnološka institucija koja ima svoje mjesto u znanstvenoj zajednici. Smatra kako ga je potrebno transformirati u javni institut i utvrditi način financiranja, odnosno sa koliko proračunskih sredstava, kao i ostali instituti.

Upozorila je kako Institut zbog ustroja kao d.o.o. u vlasništvu države nije mogao aplicirati na sredstva europskih fondova dodavši kako je očito na takav način ne može opstati i da treba izbjeći stečaj, no da treba vidjeti koja je njegova uloga u znanstvenom okruženju. Upozorila je da će ako Institut ode u likvidaciju biti jako teško provesti njegovu transformaciju, napominjući kako su neki već "bacili oko" na njegovo vrijedno zemljište.

Vlada je, naime, početkom studenoga otvorila postupak za stvaranje pretpostavki za početak likvidacije, podmirenje vjerovnika, isplatu otpremnina zaposlenicima i imenovanje likvidatora.

Zastupnica Katarina Peović (Radnička fronta) ustvrdila je kako je neprihvatljivo da iz Vlade govore o lošem upravljanju Brodarskim institutom, a upravo je država vlasnik, napominjući kako to nije jedini slučaj.

Marta Pedišić Bučaj, članica Nadzornog odbora Instituta upozorila je kako akumulirani dugovi onemogućuju rad, jer su u blokadi te da je već tri puta izbjegnut stečaj što onemogućava prijavu na EU fondove. Nitko ne želi poslovati s tvrtkom koja je u postupku likvidacije, rekla je dodavši kako su izostale investicije u istraživanja, laboratorijima su istekle akreditacije, no postoji mogućnost da se to riješi.

Bivši direktor Instituta i predsjednik Akademije tehničkih znanosti Vladimir Andročec podsjetio je kako je Institut osnovan 1948., djeluje već 73 godine te raspolaže s 40.000 kvadratnih metara i 100.000 zatvorenog prostora. 80-tih je godina prošlog stoljeća imao 450 zaposlenih, sada ih je 30-ak, a 90-tih godina oslobođen od u JNA i transformiran u d.o.o.

"Od tada imao je velik angažman za HV na projektima raketnih topovnjača, podmornica, protuminskog djelovanja, no od toga se nije moglo živjeti, a brodogradnja je stagnirala pa su se okrenuli suradnji sa HEP-om i Hrvatskom vodoprivredom", rekao je. Predložio je da se Institut transformira u Hrvatski tehnički institut jer je brodogradnja preusko područje djelovanja.

Propadanjem brodogradnje i Institut je počeo propadati, a slično se dogodilo i s, primjerice, Institutom građevinarstva Hrvatske, upozorio je Andročec.

Pomoćnik ministra Žulj: 77 milijuna kuna dospjelog nepodmirenog duga

Pomoćnik ministra državne imovine Leon Žulj rekao je kako Institut trenutno ima 77 milijuna kuna dospjelog nepodmirenog duga, da je prošle godine ostvario 9 milijuna kuna prihoda, a nekretnine su založene. Vladina odluka donesena je na temelju analize Centra za restrukturiranje i prodaju kako bi se izbjegao stečaj. Potrebno je ustrojiti koordinacijsko tijelo i utvrditi s čime raspolažemo, kakve su potrebe i mogućnosti da se stvori znanstveno tehnička institucija, dodao je.

Savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac smatra kako Hrvatska može bolje od ukidanja znanstvenih instituta s dugogodišnjom tradicijom. "To nije nemoguća misija", ustvrdio je Domac dodavši kako je potrebna katarza nakon godina lošeg upravljanja. Uvjeren je kako nova vizija može pomoći Institutu i pronaći rješenje jer, kako je rekao, ova zemlja može bolje.

Ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla Nedjeljko Perić drži kako je ključno umrežavanje i stvaranje inovacijskog sustava i komercijalizacija inovacija te stvoriti novu kvalitetu da bi se Brodarski institut doveo u okvire kakve želimo, no da bez političke volje i odluke stvar propada. Institut treba biti fokusiran na pomorske tehnologije i to treba biti u funkciji oživljavanja i razvoja otoka, smatra Perić.