Takav pristup, odnosno sekuritizacija, premješta neko pitanje iz sfere kojoj to pitanje u normalnim vremenima pripada u sferu sigurnosti, objašnjava on i dodaje da se ovih dana velikom brzinom suspendiraju norme koje smo smatrali gotovo prirodnim, a pojačavaju se restrikcije, zabrane, preporuke i kazne.

Moguća radikalna transformacije starog svijeta

Ako se ne nađe brzo rješenje, moglo bi doći do radikalne transformacije starog svijeta u jedan novi, neizvjesniji, vjerojatno daleko više militariziran i sekuritiziran svijet od onog u kojem smo živjeli u zadnja tri desetljeća, unatoč iskustvu koje imamo s ratom, terorizmom i financijskom krizom, ocjenjuje Jović.

Najgori scenarij bio bi onaj u kojem bi puknuo postojeći međunarodni poredak ili u kojem se neka od država pokazala ne bi mogla nositi s nesigurnosti, strahom i anarhijom, kazao je i dodao da zasad sve zemlje odolijevaju takvom scenariju, što je dobro za ukupnu europsku sigurnost.

Također, Jović ističe da bi nestabilnost ili kolaps neke od zemalja Europske unije, kao i neke od političke i etnički složene zemlje na rubu EU-e, značajno pogoršali sigurnosnu situaciju u Europi.

Jović smatra da je Europska unija zasad razočarala, jer se od nje očekivalo da se, s obzirom da ima hegemonijsku poziciju na većini našeg kontinenta, ponaša kao unipolarni hegemon.

Međutim događa se suprotno, da Unija igra sekundarnu ulogu u odnosu na svoje države-članice. Također, događa se da ne pokazuje nikakvu solidarnost sa zemljama-kandidatima, koje se, poput Srbije, okreću Kini, kaže on.

„Unutar same Unije brzo se urušavaju glavna postignuća višedesetljetnog procesa integriranja: ne samo da se ponovno uvode granice i striktni granični prijelazi, nego se zaustavlja promet, suspendiraju se letovi, provode različite politike kojima se odgovara na krizu“.

Od ključne je važnosti za stabilnost međunarodnog poretka u Europi da kriza u kojoj se nalazimo ne dovede do raspada Europske unije. Do toga bi moglo doći ako se privremeno zatvaranje granica između zemalja-članica pretvori u trajno novo stanje, kao i ako vrijednosti na kojima se temelji Europska unija, a to su vrijednosti slobode, sigurnosti i mira, budu dovedene u pitanje, smatra profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu.

Tanka granica između opravdane i neopravdane sekuritizacije

Naglost i brzina s kojom se pojavila pandemija virusa korona, ozbiljan su test za svaku državu zapadnog svijeta, od kojih su se neke pokazale spremnijima, a što ne ovisi nužno ni o veličini ni o ekonomskoj i političkoj snazi, kaže Jović i dodaje da „Hrvatska zasad pazi da ne pretjera u suspenziji normalnosti, premda se veći dio javnosti već pomirio s gubitkom mnogih sloboda kako bi povećao sigurnost“.

Dodatni problem je što je u aktualnoj opasnosti „neprijatelj“, bolest, nevidljiv i neuračunljiv, što stvara dodatni osjećaj nelagode i straha, ističe glavni i odgovorni urednik časopisa Politička misao.

Strah proizvodi pristanak na neslobodu, a opasnost manipulacije strahom u postojećim okolnostima jest velika, ocjenjuje i navodi primjer starijih građana, koji su u nizu zemalja „praktički isključeni iz javnosti, što smo vrlo lako prihvatili kao nužnu mjeru, vjerujući u autoritet liječnika koji tvrde da tako mora“.

Dogodila se sekuritizacija zdravstvenog problema odnosno politički i društveni proces kojim se neki problem koji u normalnim okolnostima ne spada u sigurnosno pitanje pretvara u sigurnosni problem, s ciljem da se zbog tog problema suspendira normalnost i uvede izvanrednost, objašnjava.

Bivši savjetnik predsjednika Republike Jović upozorava da je „tanka granica između opravdane i neopravdane sekuritizacije“ i zaključuje: „Svaka vlast je sklona zloupotrebi. O zrelosti društva i o njegovom demokratskom karakteru ovisi hoće li ono prihvatiti samo nužna ograničenja slobode ili će popustiti da se prijeđe granica između opravdanog i zloupotrebe“.