“Rat u Ukrajini ojačao je NATO, političko jedinstvo, operativno jedinstvo i sve uvjerljivi je sustav odvraćanja u NATO-u”, kazao je bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj na panelu u sklopu konferencije „Transatlantsko savezništvo – izazovi i rješenja“.

Konferencija je održana u Kongresnom centru Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” povodom petnaest godina hrvatskog članstva u NATO-u.

Hranjev prethodnik na mjestu načelnika Glavnog stožera, umirovljeni general zbora Mirko Šundov, ukazao je na potrebu učestalijih vojnih vježbi između članica NATO-a, kao i jačanja kapaciteta odvraćanja.

Šundov smatra i da bi trebalo razmotriti načine odlučivanja u sklopu NATO-a jer odlučivanje konsenzusom može predstavljati problem u slučaju prijetnje ratom.

Francuski viceadmiral Didier Piaton, umirovljeni bivši zamjenik zapovjednika NATO pomorskih snaga, istaknuo je u svom izlaganju kako je rat u Ukrajini značajno promijenio sigurnosnu situaciju za NATO.

“Finska i Švedska odustale su od neutralnosti. To pokazuje kako percipiraju razinu prijetnje”, kazao je Piaton.

"Iluzija" o europskoj vojsci

Umirovljeni njemački general Erhard Buehler, bivši zapovjednik JWC-a (Joint Warfare Centre NATO-a), poručio je da je očuvanje kohezije unutar NATO-a najvažnije za funkcioniranje tog vojnog saveza.

Odbacio je ideje o europskoj vojsci, istaknuvši da bi za to bila potrebna promjena Ugovora o EU-u kako bi vojska bila operabilna.

“To je iluzija koju neću doživjeti u svom životu i nije rješenje u ovom trenutku“, istaknuo je Buehler.

Umirovljeni slovenski general Iztok Podbregar, bivši načelnik Glavnog stožera slovenske vojske, ukazao je na potrebu za NATO-om u zaštiti kibernetičkog prostora.

Podbregar je kazao kako u današnje vrijeme niti jedna zemlja ne može sama obraniti svoj kibernetički prostor koji ima sve veći značaj.

Moderator panela Gordan Akrap, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, posebno se osvrnuo na stanovništvo kao važan faktor u budućim krizama.

U tom je kontekstu istaknuo da aktivnosti zlonamjernih aktera mogu dovesti do toga da dio stanovništva zauzme stavove protivne interesima države i vojnog saveza.

Pitanje proizvodnje

Rat u Ukrajini ukazao je na potrebu jačanja industrijske baze i povećanja proizvodnje u obrambenom sektoru, kazala je voditeljica Odjela za politička pitanja i sigurnosnu politiku NATO-a Nina Šoljan.

To je potrebno i kako bi se pomoglo Ukrajini, što je i “investicija u našu budućnost”, dodala je Šoljan.

Ekonomist sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski istaknuo je u svom izlaganju kako su sigurnost i ekonomija međusobno neodvojivi.

Kotarski smatra da je nakon pobjede u Hladnom ratu na Zapadu prevladalo fokusiranje na efikasnost, a zanemarila se komponenta sigurnosti pa je tako, kao neefikasno, odbačeno gomilanje zaliha.

“To se pokazalo kao dosta velika zabluda”, kazao je Kotarski, istaknuvši da je potrebno jačati industrijsku bazu u članicama NATO-a.

Zajedničke vrijednosti

Uoči panela izlaganja su održali rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Ivica Lučić, general-bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman", veleposlanica SAD-a Nathalie Rayes, francuski veleposlanik Fabien Fieschi i državni tajnik u ministarstvu obrane Zdravko Jakop.

Lučić je kazao kako su Hrvati "usprkos komunističkoj diktaturi u nametnutom jugoslavenskom državnom okviru" bili prozapadno orijentirani, dok je Franjo Tuđman kao prvi hrvatski predsjednik izrazio želju za uključenjem Hrvatske u zapadni sigurnosni sustav.

NATO je, podsjetio je Lučić, "nastao kao odgovor na prijetnje i opasnosti s Istoka" prije 75 godina, a danas slične prijetnje i opasnosti dolaze s istog mjesta.

Rayes je kazala da je NATO osigurao "povijesni mir" ne samo zbog svoje vojne snage već i zbog "predanosti članica demokratskim vrijednostima".

"Vojna sila gubi značenje u odsustvu zajedničkih vrijednosti", kazala je Rayes.

"Kapacitet bez premca"

Fieschi je pohvalio hrvatske napore za jačanjem svojih obrambenih kapaciteta, uključujući nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafalea koji Hrvatskoj daju "kapacitet bez premca".

Jakop se osvrnuo na "sjenu srpskog svijeta" u hrvatskom susjedstvu koji se temelji "na istoj politici koja je dovela do ratova devedesetih".

"Ta politika potpomognuta je ruskim utjecajem koji je koristi za svoje interese protiv saveznika u NATO-u", kazao je Jakop.

Zdilar je istaknuo da su Oružane snage Hrvatske sudjelovanjem u raznim operacijama pokazale da je Hrvatska "oslonac i ravnopravni partner" u NATO-u.