SLUČAJ LJUBLJANSKA BANKA

Blažic: Bio sam preradikalno shvaćen

15.06.2010 u 14:55

Bionic
Reading

Pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke i ulazak NLB-a na hrvatsko financijsko tržište moglo bi se na političkoj razini početi rješavati na sastanku premijerke Jadranke Kosor sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom u Dubrovniku 7. srpnja, izjavio je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic.

"Odličnu priliku za početak razgovora u tom smjeru vidim u njihovu susretu na tradicionalnom Croatia summitu u Dubrovniku 7. srpnja", izjavio je Balažic za mariborski dnevni list "Večer" od utorka.

"Sada kad je potvrdom arbitražnog sporazuma simbolično riješen najveći problem, možemo početi rješavati konkretnije probleme", izjavio je Balažic.

Dodao je kako Slovenija očekuje da Hrvatska pristane na ponovni početak pregovora o problemu stare devizne štednje i preuzimanju jamstava nekadašnje Narodne banke Jugoslavije u okviru medijacijskog dijaloga preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) sa sjedištem u Baselu.

Što se tiče samih pregovora u BIS-u, Balažic je izrazio očekivanje da će se oni odvijati diskretno i daleko od očiju javnosti kako bi se postiglo zadovoljavajuće kompromisno rješenje.

"Mislim da će i ovom slučaju biti potreban kompromis koji će omogućiti dolazak Nove Ljubljanske banke (NLB) na hrvatsko tržište i rješenje problema hrvatskih štediša, ali i dugova hrvatskih poduzeća prema toj banci", rekao je Balažic za "Večer".

"Ključna je u tome politička volja. Ako ona postoji, onda se i pregovaračima može dati jasan signal da u doglednom roku dođu do sporazuma", rekao je Balažic.

Glasnogovornik Balažic također je objasnio da je njegova izjava kako će Slovenija zbog Ljubljanske banke blokirati dva poglavlja u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom bila "previše radikalno" shvaćena.

Slovenski mediji navode kako slovenska vlada očekuje da bi kompromis oko Ljubljanske banke, njezinih hrvatskih štediša i pitanja njezina poslovanja u Hrvatskoj mogao biti postignut prije završetka hrvatskih pristupnih pregovora budući da povezan i s pitanjem slobode protoka kapitala.