Zasad su samo neki od klubova odabrali svog Spitzenkandidata, a u ponedjeljak je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila ulazak u borbu za drugi mandat, što upućuje na to da bi njezina Europska pučka stranka vjerojatno mogla ići s njom. Ostali klubovi će sa svojim glavnim kandidatom najvjerojatnije izaći tijekom ožujka.

Sustav Spitzenkandidata, svojevrsnog nositelja liste, osmišljen je u Europskom parlamentu (EP) kako bi čelnici Europske unije imali veći izborni legitimitet, premda se lideri zemalja članica u Europskom vijeću nikad nisu obvezali da će ga prihvatiti jer nisu željeli izgubiti važnu polugu pri kadroviranju za vodeća mjesta Unije.

U prosincu su eurozastupnici izglasali rezoluciju o skorim europskim izborima te zatražili jasnu vezu između odabira birača i izbora predsjednika Komisije, što je izostalo na prethodnim izborima.

Naime izbor Ursule von der Leyen na čelno mjesto Komisije na posljednjim izborima razočarao je mnoge europarlamentarce jer su na tom mjestu očekivali Manfreda Webera kao čelnika grupacije koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta - Europske pučke stranke - a samim time i kandidata koji bi dobio najširu potporu u EP-u. Međutim Europsko vijeće, koje čine čelnici država, kao kandidata za čelno mjesto Komisije odabralo je njemačku pučanku.

Organizirani prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, zastupnici u Europskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu trenutačno postoji sedam klubova zastupnika – najbrojnija Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Renew Europe, Zeleni, Europski konzervativci i reformisti (ECR), Identitet i demokracija te Ljevica u EP-u (GUE/NGL).

Potrebno je 23 zastupnika da se osnuje klub i u njemu mora biti zastupljena barem četvrtina država članica. Glasnogovornik EPP-a Daniel Köster istaknuo je dvije najvažnije teme najbrojnije europske stranke.

'Prva su migracije. Zalažemo se za to da u EU mogu ući samo oni koji su doista u potrebi, a ne oni koji nemaju pravo na azil. Deset godina imali smo pregovore oko toga i napokon smo u prosincu postigli povijesni sporazum', istaknuo je Köster tijekom posjeta hrvatskih novinara Bruxellesu.

Druga najvažnija tema za EPP je tzv. Green Deal, oko kojeg je bilo puno kontroverzi, a zbog njega su se na noge digli i farmeri diljem Europe. 'Mi smo za Green Deal, ali smatramo da su njime obuhvaćena samo okolišna pitanja, ne i to kako provesti zelenu tranziciju bez gubitka kompetentnosti na tržištu i kako iskoristiti tu tranziciju u industriji', kaže Köster.

'Ako farmerima postane preskupo uzgajati hranu u Europi, bit ćemo primorani uvoziti je sve više izvana. Zbog toga se, pored Green Deala, zalažemo za Industry Deal, koji će osigurati to da europska ekonomija cvjeta usporedno sa zelenom tranzicijom', dodaje.

Klub S&D, druga najveća skupina u sadašnjem sazivu EP-a, nedavno je za Spitzenkandidata odabrala luksemburškog političara Nicolasa Schmidta, sadašnjeg povjerenika EK za zapošljavanje i socijalna prava.

'Borimo se protiv nejednakosti, a posebice u današnjim vremenima velikih kriza i ratova potrebnije je nego ikad prije boriti se za socijalnu pravdu. Borili smo se za zakon o minimalnoj plaći na razini EU-a, za prava radnika poput prava na isključivanje', istaknula je Petra von Wüllerstorff, glasnogovornica S&D-a.

Treća skupina po brojnosti u sadašnjem sazivu EP-a su liberali koji čine Renew Europe, a ona, za razliku od primjerice EPP-a, nije ujedno stranka.

'Podržavamo ideju nove koalicije s EPP-om i ostalima te ostajemo otvoreni za suradnju. Ponekad različitost može biti prednost', rekao je glasnogovornik skupine Renew Europe, Hugues Stéphane Beaudouin, dodavši da će oni vjerojatno ići s dva, tri Spitzenkandidata koji se okupljaju oko istih ideja.

Četvrta politička skupina po brojnosti u EP-u su Zeleni, a već su odabrali svoje Spitzenkandidate - Njemicu Terry Reintke i nizozemskog zelenog političara Basa Eickhouta.

Kako kaže njihov glasnogovornik Simon McKeagney, oni imaju nešto drugačije stajalište o Green Dealu nego njihovi kolege iz EPP-a.

'Green Deal je za nas jedina industrijska strategija za Europu. Ako pogledate samo autoindustriju, Nijemci su zakopali glavu u pijesak i rekli da neće proizvoditi električne aute, a tko ih proizvodi – SAD i Kina. Ako želite imati industriju otpornu na budućnost, to mora biti Green Deal', smatra on.

Kako kaže, fokus Zelenih uvijek će biti klima, tako da i dalje ustraju na ugljično neutralnoj ekonomiji do 2040., kao i na priuštivom stanovanju, pravednijem sustavu oporezivanja i demokratskim pitanjima.

'Glavno pitanje ovih izbora je koliko će daleko otići radikalna, fašistička i nacistička desnica i koliko će se centar (EPP) uspjeti oduprijeti tome', kazao je McKeagney.

No ima i drugih tema o kojima se Zeleni ne slažu s većinom u EPP-u, primjerice o problemu migracije.

'Naša grupa ima potpuno drugačiji pogled na migracije od postignutog sporazuma o migracijama. Jednostavno ne vjerujemo da nas kavezi i granice vode naprijed te trebamo svim ljudima osigurati dostojanstvo i ljudska prava. Posebice ako uzmemo u obzir to da će migracija biti sve više uslijed klimatskih promjena i raseljavanja.'

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.