Za sufinanciranje mjera energetske obnove prijaviti se mogu vlasnici i suvlasnici čije kuće imaju do 600 četvornih metara i/ili do tri stambene jedinice te više od 50 posto površine namijenjene stanovanju. Pritom je uvjet za sufinanciranje da prijavitelji u toj kući imaju prebivalište, uredno vlasništvo te odgovarajući dokaz da je kuća u potpunosti legalna.

Za kuće oštećene u potresu bit će moguće dobiti do 80 posto prihvatljivih troškova investicije dok svi drugi vlasnici obiteljskih kuća (koje zadovoljavaju kriterije iz javnog poziva) mogu računati na do 60 posto sufinanciranja. Ovisno o postotnom učešću i planiranim mjerama energetske obnove, maksimalni iznos poticaja iznosit će spomenutih 62.120 eura po prijavi, navode iz Fonda.

Fond će tako sufinancirati cjelovitu energetsku obnovu koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora, ugradnju tehničkih sustava grijanja/hlađenja i pripremu potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i ugradnju tehničkih sustava za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju.

Pritom Fond za zaštitu okoliša neće sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća koje nisu legalne, tj. koje ne posjeduju uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju; obiteljske kuće u izgradnji ili koje su ostale nedovršene; trošak angažiranja energetskog certifikatora i ishođenja energetskog certifikata; energetsku obnovu prostora koji nisu grijani i djelomične radove (primjerice, ako želite staviti fasadu na dio kuće).

Građani će svoje prijave podnositi elektronički, koristeći sustav NIAS, a poveznica na elektroničku uslugu, kao i upute za korisnike sa svim pripadajućim prijavnim obrascima, bit će dostupne u sklopu dokumentacije poziva.

U Hrvatskoj ima 855.000 obiteljskih kuća i 90.000 višestambenih zgrada, a obiteljske kuće pritom čine 65 posto stambenog fonda koji je odgovoran za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. U Fondu podsjećaju da je najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji).

Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, ističu u Fondu, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu. S druge strane energetskom obnovom tržišna vrijednost nekretnine povećava se za minimalno 15 posto u odnosu na stanje prije energetske obnove.