Biljana Borzan dotakla se usvajanja izmjene Direktive o pravima potrošača i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi na Odboru za zaštitu potrošača i unutarnje tržište te otkrila kad možemo očekivati primjenu Direktive u Hrvatskoj. 'Izmjena je na Odboru usvojena gotovo jednoglasno što mi govori da se svi slažemo da ovako više ne može. Prihvate li se izmjene Odbora pri kupovini uređaja, bit ćemo bolje informirani, te ćemo moći donositi odluke koje su odgovorne prema okolišu i usklađene s našim financijama', rekla je Borzan.

Nakon jučerašnje odluke, nova pravila moraju se potvrditi glasovanjem na skupnoj sjednici EP-a u travnju. Tada zapravo kreće tzv. trijalog Parlamenta, Vijeća i Komisije. 'Pregovori će trajati nekoliko mjeseci i formirat će se datum kad Direktiva ide u primjenu. To sve trajat će jednu do dvije godine', kaže Borzan. Kako objašnjava, ovakvi procesi traju dugo kako bi se akterima dalo dovoljno vremena za prilagodbu na tržištu. Ne samo njima nego i nacionalnim zakonima država članica kako bi se moglo normalno poslovati.

Naglasila je kako se na godišnjoj razini potrošače ošteti za 3,5 milijardi eura. 'Naravno da su trgovci i proizvođači izuzetno nezadovoljni, no ja kao izvjestiteljica morala sam poslušati sve. Nije mi interes uništiti industriju, tražimo od industrije samo da participira jer je ovo što sad prakticiramo neodrživo', objašnjava Borzan, istaknuvši da 51 tisuća tona punjača završi godišnje na smeću, a procjenjuje se da će do 2050. u oceanima biti više plastike nego riba. Kako kaže, sugerirala je proizvođačima da kompenziraju ovaj dio dobiti s razvojem mreže servisa.

'Građani su primijetili da se uređaji kvare puno brže nego oni koje su kupovali naši roditelji. Većina se kvari oko treće godine, a jamstvo istječe za dvije godine. Preko 90 posto građana smatra da bi uređaji trebali biti dugovječniji i da se oni proizvode s već urođenim kvarom', kazala je Borzan. Pritom se najčešće kvare mobiteli, njih preko 40 posto, zatim perilice za rublje i suđe te usisavači. Proizvođači pak kažu da potrošači stalno traže nešto novo, poput novih karakteristika i izgleda. Borzan smatra da taj argument može prihvatiti kad se odnosi na mobitele, ali ne i kad se odnosi na uređaje poput perilica.

Predrag Fred Matić, član Odbora za ribarstvo, govorio je o tzv. Uredbi o obnovi prirode na kojoj Odbor trenutačno radi, a koja bi trebala bolje zaštititi i obnoviti morsku floru i faunu. Kaže da nije zadovoljan načinom na koji se promijenio diskurs ostalih članova Odbora sad u izbornoj godini, koji su donedavno bili za veću zaštitu riba, ali sad više govore o pravima ribara. 'Osjeti se utjecaj izbora. Desnica se dodvorava ribarskom sektoru, očito je to njihovo glasačko tijelo. I ribe imaju pravo na preživljavanje. Ako trebam biti odvjetnik ribe, bit ću odvjetnik ribe', ustvrdio je Matić.

Naglasio je kako je Hrvatska primjer dobre prakse jer je kod otoka Jabuke počeo bujati morski život. Kako kaže, po pitanju zaštite riba čeka se predsjedanje Španjolske EU-om, ali šest mjeseci predsjedanja nije dovoljno da bi se moglo nešto konkretno i napraviti.

Valter Flego je najavio kako se za dva tjedna u europskom Odboru za transport i turizam, čiji je on član, glasuje o važnim amandmanima za hrvatske željeznice, odnosno o reviziji TEN-T koridora. 'Hrvatska je potpuno izvan koridora, a kako sada slijedi revizija TEN-T koridora koja se radi svakih deset godina, uspio sam objediniti sve hrvatske zastupnike da ispravimo prometnu izoliranost Hrvatske', kaže Flego.

Ponudio je četiri amandmana koji se tiču hrvatskih željeznica, a kaže da je vrlo optimističan i gotovo siguran da će oni na Odboru proći. To bi značilo da se za izgradnju tih željezničkih dionica može dobiti europski novac u 100-postotnom iznosu.

Riječ je o luci Rijeka, koju je cilj spojiti na sva ili tri koridora poput Venecije, Ravene i Trsta koje upravo zbog toga i napreduju puno više nego riječka luka. Rijeka bi se spojila ne samo na Baltik-Jadran, nego i na Western Balkan koji ide od Salzburga do Osijeka, objasnio je Flego. Drugi prijedlog tiče se Istre. 'Istra je potpuno bijela što se tiče koridora; imamo praktički slijepo crijevo od Pule do Buzeta, dakle želimo Istru spojiti Istru na željezničku mrežu. Nadalje, luka Ploče spojila bi se na 5C transverzalu, a zaživjela bi i Lepoglavska spojnica od Čakovca prema Zagrebu.

Eurozastupnik Tonino Picula upravo se vratio se iz misije u Kijevu, čiji je cilj bio informirati se o tome kako Ukrajina vidi situaciju na bojišnici godinu dana nakon početka rata i što se još može napraviti. Ističe kako velik broj država u Aziji, Latinskoj Americi i Africi sada zauzima distancu glede rata u Ukrajini. 'Rade to iz različitih razloga, postokolonijalnih i ekonomskih jer su mnoge od tih država klijenti Rusije. To je jedan problem koji treba politički rješavati', kaže Picula.

Što se Turske tiče, Picula ističe kako ona više nema kapacitet da posreduje između Ukrajine i Rusije. 'Erdogan je okupiran izborima, a njezino mjesto je sada zauzela Kina', dodaje. Picula je kazao kako su se tijekom posjeta uvjerili da ukrajinske institucije funkcioniraju dobro. 'Stabilizirao se energetski sektor koji je bio pod udarima. Ukrajini zbog štete na strojevima koji proizvode struju sada nedostaje 10 gigavata struje', rekao je Picula. Dodaje i kako je 18 posto ukrajinskog teritorija okupirano, što bi površinom bile dvije Hrvatske.

'EU je platio 67 milijardi eura pomoći Ukrajine na različite način, primivši četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine, no velik problem je što je tri milijuna izbjeglica u Rusiji i za velik broj njih se ne zna gdje su. Ukrajina je već dopustila neke istrage, ali još nije potpisala Rimski statut. Situacija je neizvjesna, a Moskva se jako trudi da 'normalizira' rat', kaže Picula.

Smatra da je situacija na Zapadnom Balkanu izrazito slojevita. 'Pokušava se trajnije normalizirati odnos Prištine i Beograda. Očekivalo se da će se predstaviti implementacijski mehanizam, ali to se nije dogodilo. Druga točka su izbori u Crnoj Gori koji će odrediti pravac koji će odrediti smjer kojim Crna Gora ide. Sve karte su još otvorene. Ništa se ne događa u pristupnim pregovorima za ulazak u EU', kaže.

Karlo Ressler je istaknuo tri ključna područja u kojima je trenutačno aktivan: pitanje sigurnosti, migracija te gospodarska i tehnološka konkurentnost, odnosno digitalna transformacija. 'Brojka od 330 tisuća ilegalnih prelazaka ne izgleda obećavajuće. Trenutačno se zaokružuje migracijski pakt o kojem sad slijede pregovori s Vijećem. Nemoguće je tolerirati nezakonite migracije, postupamo humano prema svakom ljudskom biću, ali isto tako ne možemo izbrisati razliku između ekonomskih emigranata i izbjeglica', kazao je Ressler.

Što se tiče tehnološke konkurentnosti EU-a, Ressler je rekao da će nakon usvajanja Akta o čipovima biti na raspolaganju 3,3 milijarde eura, dok će ukupno za digitalnu i zelenu tranziciju biti raspoloživo 25 milijardi. Na pitanje novinara koliko košta izgradnja tvornice čipova, Ressler je rekao da je za to potrebno oko 10 milijardi eura.

'Ako želimo zadržati naš status najpoželjnijeg mjesta za život, moramo se svi zajedno uhvatiti na tehnološku i gospodarsku konkurentnost, što podrazumijeva ulaganje u industriju i digitalizaciju', rekao je dodavši kako će se nakon usvajanja Akta o čipovima u Hrvatskoj potencijalno otvoriti i centri za kompetenciju.

Romana Jerković, izvjestiteljica Europskog parlamenta za digitalni identitet, govorila je o uvođenju digitalnog novčanika. 'Ja sam na prvom trijalogu predstavila svoje prioritete. Ovaj zakon bi sljedeće godine trebao biti prenesen u hrvatsko zakonodavstvo koja će omogućiti aplikaciju digitalnog novčanika u kojoj ćemo imati sve dokumente, vozačku, zdravstvenu', kaže. Za razliku od e-građanina, ova aplikacija bit će interoperabilna, što znači da kad, primjerice, odete u Francusku, a zaboravili ste svoj lijek, moći ćete otići u ljekarnu i provući svoj digitalni novčanik. Jerković kaže da će roditelji svoje dijete jednim klikom moći upisati u matičnu knjigu rođenih. U svim državama EU-a može vrijediti jednako kao i Hrvatskoj. Pored toga, dokumente će biti dovoljno izvaditi samo jednom.

Zastupnik Tomislav Sokol rekao je da mu je u fokusu Direktiva o potrošačkim kreditima koja je na glasanju na odboru za mjesec dana. Prema njoj se banke na razini EU-a obvezuju da ne smiju povećati minuse bez suglasnosti klijenta, a u slučaju da im ukinu minus, morat će klijentima dati godinu dana da ga otplate. Ako klijent pak više ne može otplaćivati kredit, banke će mu morati ponuditi povoljnije uvjete naplete prije nego što počne ovrha. Sokol pritom naglašava da je takav dogovor s bankama već postojao te je ovisio o slobodnoj volji, ali će sada dobiti zakonski obol.

Dotakao si se i Europskog prostora zdravstvenih podataka, odnosno digitalne putovnice koja će omogućiti svim građanima EU-a digitalizirane zdravstvene podatke. 'Gdje god budete u EU-u, imat ćete svoj digitalni zdravstveni karton. Da odete liječniku u bilo kojoj zemlji, on će imati pristup svim vašim zdravstvenim podacima', rekao je Sokol. Pored toga, ti podaci bit će i baza podataka kojom će se moći koristiti istraživači. Na taj način će se olakšati razvoj novih lijekova, a oni pacijenti koji će moći izaći iz tog sustava ako će to htjeti.

Zastupnica Željana Zovko iz Odbora za kulturu i obrazovanje kaže da se puno radi na pomoći malim zemljama te malim audiovizualnim kućama kako bi se očuvali jezik i kultura. 'Mora se voditi računa o kulturnoj raznolikosti. Baš na tom polju imam izvanrednu suradnju s našom domaćom filmskom industrijom, posebice s HAVC-om', istaknula je Zovko. Ističe kako se putem Direktive o audiovizualnom sektoru pokušavaju oduprijeti velikim zemljama i velikim igračima na tržištu, kako bi se spriječila kulturna dominacija. Rekla je i da puno surađuju s Francuzima i Talijanima, no naglasila je i da istovremeno nije lako oduprijeti se lobističkim strukturama, pa s ovom Direktivom još nema toliko pomaka.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.