Inicijativu je pokrenuo HSP Dr. Ante Starčević pravdajući takav zahtjev činjenicom da općina zbog skromnog proračuna i loše gospodarske situacije u tri sela, čiji stanovnici uglavnom žive od poljoprivredne djelatnosti, jednostavno ne može opstati.

Pozivaju se i na prijašnje anketiranje stanovnika Bogdanovaca, njih čak 97 posto, koji su prije nekoliko godina izrazili želju za pripajanjem Vukovaru. Doduše, njihov je zahtjev bio neuobičajen – željeli su da njihovo selo izađe iz sastava općine kojemu su središte, a za ostala dva sela su predlagali stvaranje nove općine.

Pravdali su to povezanošću s obližnjim Vukovarom po svim osnovama, ali i činjenicom da je dvostruko udaljenije selo Sotin, primjerice, dio grada, dok oni to nisu. Starčevićev HSP je najavio i anketiranje stanovnika općine Bogdanovci po principu od vrata do vrata, pa i moguće organiziranje referenduma na kojem bi se izjasnili o prijedlogu pripajanja Vukovaru.

Glavnom tajniku stranke Peri Ćoriću očito se omaknulo glasno razmišljanje o još jednoj 'prednosti' takvog pripajanja – na jednostavan način riješilo bi se goruće pitanje uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru.

Prošle su zime srpski predstavnici u Gradskom vijeću zahtijevali dostavu materijala za sjednice tog tijela na srpskom jeziku i na ćirilici, što je izazvalo popriličnu političku buru u Vukovaru.

Ćorić je na jednoj medijskoj konferenciji u Osijeku podsjetio kako Srbi još uvijek nemaju pravo službene uporabe svog jezika i pisma, jer ih nema više od trećine u ukupnom stanovništvu Vukovara.

'Na prošlom popisu u Vukovaru je bilo 32,8 posto Srba, a na idućem će ih sigurno biti više od trećine. Jedini legalan način da se to spriječi jest pripajanje općine Bogdanovci Vukovaru, gdje Hrvati čine većinu, predložio je tada Ćorić, ali se nekoliko dana kasnije povukao rekavši kako 'nema ništa protiv Srba'. Od inicijative za pripajanje bogdanovačke općine Vukovaru ipak ne odustaje.

Ubrzo je stigla i reakcija iz SDSS-a koji su poručili kako nemaju ništa protiv pripajanja Bogdanovaca i još dvaju sela Vukovaru, ali su 'protiv narušavanja demografske strukture grada'.

'Neki očito smatraju kako u Vukovaru ima previše Srba. Iz općina Borovo, Trpinja i Negoslavci, gdje Srbi čine većinu, već su poručili kako i oni žele biti dio Vukovara, ako se to dozvoli općini Bogdanovci', odgovorio je Dejan Drakulić, vukovarski dogradonačelnik iz redova srpske zajednice, navodeći kako su sva ta sela prije rata bila dio velike vukovarske općine.

Bez obzira na želje, namjere, anketiranja i moguće referendume, konačna odluka će, ipak, stići iz Zagreba i vjerojatno će pričekati najavljeni teritorijalni preustroj granica gradova i općina, pa i regionalne samouprave.