Prošlo je 25 godina od uspostave Hrvatske, a neka zaostala pitanja iz devedesetih ponovno se otvaraju. Lustracija bi, ako i kad bi se provela, trebala iz javnog i političkog života isključiti sve one koji su na bilo koji način sudjelovali u komunističkom režimu. Ona se u Europi različito primjenjivala - manje ili više uspješno. U Hrvatskoj pitanje lustracije dijeli društvo na one koji je žele provesti i one koji smatraju da je za nju prekasno. Lustracija svakako ne odgovara velikim strankama, poput HDZ-a ili SDP-a, u čijim se redovima nalaze oni čije političko djelovanje seže u doba prije devedesetih
Prijedlog Zakona o lustraciji, koji je u Saboru predložio HSP 1998. i 1999., oba je puta bio odbijen većinom glasova, pa ipak 2016. Udruga Hrvatski križni put priprema novi prijedlog i tako je opet, 25 godina od uspostave demokracije, aktualizirano pitanje lustracije, istaknuto je u HRT-ovoj emisiji Labirint
Dosjei Službe državne sigurnosti bivše države dosjei su ljudi, ali i političkih okolnosti nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatski državni arhiv dobivao je građu više puta. Materijali su stizali iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ureda predsjednika, sigurnosnih službi - 1500 arhivskih kutija. Iako uz ograničenja, sve starije od 30 godina dostupno je javnosti. Dokumentacija koju ne čine samo dosjei građana još uvijek povremeno stiže. I nitko ne zna koliko toga zapravo ima.
'Bolje da Hrvati ne gledaju te dosjee. Da ne vide kako je sin drukao oca, otac majku, kći oca, unuk djeda, djed sina, brat brata. Da ne govorim o tome kako su perfidno komunisti kontrolirali ljude i prikupljali podatke tajnih službi. To ne treba!', upozorava Đuro Perica, kojega je Franjo Tuđman postavio na čelo komisije koja je devedesetih predavala dio arhive UDBA-e i Službe državne sigurnosti.
I on je jedan od onih koji su na svojoj koži osjetili snagu komunističkog društvenog uređenja. Bio je mladi inženjer zaposlen u Pošti kad je optužen za postavljanje bombe prilikom dolaska Tita u Zagreb u rujnu 1975. Iako lažno optužen i teško pogođen u komunističkom režimu, Perica se protivi lustraciji. Za nju je danas prekasno. Nema se koga više izvesti pred sud, kaže. 'Više sam za ovu lustraciju, kako kaže: Oče naš, otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim... U Domovinskom ratu imali smo ljude koji su bili onda ono što su bili, ali su devedesetih dali svoj doprinos za Hrvatsku. Hoćemo li i to lustrirati? Neke pameti u tim odnosima mora biti', upozorava Perica.
Neupitno je da za zločin ne bi smjele vrijediti posebne okolnosti pa ipak ni do danas nema jedinstvenog stajališta o tome bi li lustracija pomogla ili odmogla u rasvjetljavanju zločina počinjenih za vrijeme komunističkog režima. Tako ni 2016., čini se, nema dogovora o tome kako prošlost smjestiti u sadašnjost. Javne rasprave gotovo i nema. Povremene tribine tek su argument da postoji interes, ali i duboko neslaganje. Lustraciju je nemoguće provesti i ona će zauvijek ostati inicijativom ekstremnih desnih stranaka, tvrdi povjesničar Tvrtko Jakovina.
