Time je potvrdio stav obrane da je Boljkovac u svibnju 1945. kao šef povjerenstva kotarske Ozne, što je isto kao policijska ispostava u nekom selu, mogao samo saslušavati i privremeno zadržati ljude te ih poslati na sud u Karlovac, ali ne i narediti ubojstva civila koji su navodno surađivali s ustašama, zbog čega je 69 godina nakon zločina morao sjesti na optuženičku klupu.

Savić koji je tada imao 16 godina ispričao je na zagrebačkom Županijskom sudu da je Ozna bila strogo centralizirana organizacija, a da je Bojkovac kao šef za grad i kotar Karlovac bio važna osoba u društveno-političkom smislu, ali da nije imao velika ovlaštenja. Prava i velika ovlaštenja, dodao je, imao je načelnik okružne Ozne Vlado Novaković koji je po njemu bio ‘alfa i omega’.

Svjedok je kazao da su zapovjedi za borbenu uporabu jedinica KNOJ-a (Korpus narodne obrane Jugoslavije), koje su prema optužnici izvršile zločin, mogli davati Novaković i njegov zamjenik, dok je Boljkovac mogao tek izdavati zapovjedi za odvođenja, dovođenja i stražarske službe.

Savić tvrdi da oficiri Ozne nisu mogli donositi odluke o pogubljenjima bez suđenja. Dodao je da mu nije poznat ni jedan takav slučaj, ali da bi takvu ovlast mogao imati samo Novaković koji je bio član politbiroa okružnog komiteta Karlovac i u čijim je rukama bila sudbina svakog pojedinca. ‘Naš Vlado je bio alfa i omega’, rekao je svjedok, koji je nakon rata nastavio raditi u toj službi.
Nakon što mu je pročitan iskaz iz istrage u kojoj je rekao da je neke ljude Ozna zatvarala i da se pričalo da su likvidirani bez suđenja, Savić je kazao da je mislio na borbe na terenu, jer je na njihovom području bilo više od tisuću ‘križara’.

Još jedna od rijetkih preživjelih djelatnica Ozne, koja je nakon oslobođenja došla iz Duge Rese u Karlovac, tadašnja vježbenica daktilografkinja Milka Sladić Brodarić ispričala je da je Ozna u Dugoj Resi bila smještena u vili pamučne industrije gdje je u podrumu bio i zatvor. ‘Dovođeni su ljudi koji su osumnjičeni da su surađivali s okupatorom, to su bili isključivo civili’, kazala je svjedokinja.

No, s obzirom da je ona tada pisala samo zapisnike s ispitivanja osumnjičenika ne zna kako su privedeni završili, no tvrdi da nije čula za likvidacije civila. Prisjetila se da je bilo problema s crnogorskom jedinicom koja je u prolazu navodno ‘pljačkala i loše postupala’.

Boljkovac, koji je u prvoj hrvatskoj vladi bio ministar unutarnjih poslova, od početka odbija optužbe da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945. zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.