Cvrtila kaže da su mediji interpretirali da se radi o dosad nepoznatoj organizaciji Hrvatski feniks. 'Ako je to istina, onda također teško možemo spekulirati o njihovoj brojnosti, ali s obzirom na to da su do sada bili nepoznati, možemo pretpostaviti da su malobrojni ili da iza svega stoji jedan čovjek koji se proglasio skupinom', obrazlaže Cvrtila. On kaže da ne treba isključiti mogućnost da je u pitanju podvala kojom se pokušava našteti imidžu hrvatske zemlje koja se percipira kao stabilna zemlja pred ulaskom u EU.

'Ne bih isključio nijedno obrazloženje ili obrazac po kojem je radila UDBA. Ona bi sama izazivala događaje pa za njih optužila hrvatsku emigraciju koja nije bila posebno radikalna, ali sve u smislu zadržavanje tenzije o opasnosti hrvatske emigracije', kaže Cvrtila. Ovim bi se pokušalo dokazati da, smatra on, nismo tako stabilni kakvim se predstavljamo. Da bi ovaj događaj mogao narušiti imidž Hrvatske, smatra i povjesničar Tvrtko Jakovina koji također do sada nije čuo za Hrvatski feniks.

'Ono što je najstrašnije i što će produbiti kritike i na račun Hrvatske je što je pismo poslano s adrese na kojoj je nekada bilo sjedište Gestapa', potužio se Jakovina. Ako su htjeli napraviti neku simboličnu gestu, nastavlja, onda su mogli poslati pismo s mjesta gdje je stradao Đureković. 'Ovo je velika sramota. Posebno što je napravljeno u Njemačkoj koja je posebno senzibilizirana oko pitanja nacističkog nasljeđa. Pogoršat će se imidž i ugled Hrvatske u svijetu', zaključuje povjesničar.

Najnovija sigurnosna prijetnja treba se shvatiti vrlo ozbiljno iako je to, prema mišljenju Cvrtile, više posao za njemačke nego za hrvatske službe. 'Riječ je o novosti za naš sigurnosni sustav, ali i za njemačke službe koje se ponovo susreću s ekstremnim skupinama kakve su imali tijekom hladnog rata', objašnjava on. Ali tekst, rječnik i elementi, govori Cvrtila, koji se tu spominju kao povezivanje s prvom žrtvom Domovinskog rata Josipom Jovićem i imenom Hrvatski feniks koje je prije 40-ak godina koristila Bugojanska skupina poznata po pokušaju vojnog prevrata u bivšoj Jugoslaviji, više treba uzeti u obzir u političkom nego u sigurnosnom smislu. Time se, ocjenjuje Cvrtila, vjerojatno nastoji radikalizirati određene skupine u Hrvatskoj.

'Društvo je podijeljeno na dva suprotstavljana dijela i ništa se ne radi na tome da se oni izmire. Ovakve stvari služe samo da se stvari dalje zamute i zakompliciraju', objašnjava Jakovina.

Nekima to nije ni u interesu, kaže, jer pojedine stranke samo načinom kojim se hrani taj sukob mogu opstati. Što se tiče ekstremne desnice, ona je bila dio nekih naših mainstream stranaka. 'Neki vide da smo dramatično krenuli u smjeru porasta desnog ekstremizma, ali ja mislim da to nije slučaj. S druge strane, ne možemo reći ni da se desni ekstremizam smanjuje', zaključuje on.