Otoci Goli otok i Sv. Grgur (ženska kaznionica u sklopu istog programa - 'prevaspitanja zastranjelih') na zahtjev lovačkog društva 'Kuna' iz rapskog mjesta Lopari, predviđeni su za višegodišnju lovnu koncesiju, a kako Čargonja tvrdi već su postavljene oznake na kojima je jasno istaknuto kako se radi o lovištu. Informacija o izdavanju lovne koncesije potvrđena je i iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva najavom komisijskog pregleda lovišta. I to s preciznim datumom, 26. svibnja, zbog čega direktor Multi Medijalnog Centra u Rijeci (MMC), smatra da je prijeko potrebna hitna intervencija zaštite i prevencije devastacije otoka i građevina na njemu koje su već u lošem stanju. Ako se ništa ne poduzme, Čargonja se boji da će nakon obavljene komisije vrlo vjerovatno otpočeti sezona lova, i biti će kasno za ispravljanja te kardinalne greške. Kako tvrdi, zna iz pouzdanih izvora kako je riječ uzgajalištu i lovištu divljih svinja i muflona.

Udruga građana bivših političkih zatvorenika 'Goli otok' u suradnji s MMC-om i Čargonjom, zbog jake emocionalne težine koju otok predstavlja za bivše 'stanovnike', i zajedničke želje s umjetnicima da se on uredi, i u pravom smislu postane mjesto prisjećanja, ali i upozorenja za sve naraštaje o (ne)pravdi, (ne)humanosti i (ne)slobodi, a ne lovište na divlje svinje, poslali su protestnu notu. Na adresu ministarstvima kulture, zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva poslali su otvoreno pismo u kojemu zahtijevaju njihovu hitnu intervenciju i zabranu osnutka lovišta.

'Pod četiri godine starim projektom 'Goli otok - novi hrvatski turizam', namjera nam je vratiti kaznionici njen originalan izgled, a u njoj kroz razne edukativne kao i praktične radionice pružiti uvid u značenje ovog mjesta u bliskoj prošlosti.. Od primjerice škole mira, raznih umjetničkih radionica s ciljem upozorenja na nekadašnju namjenu tog prostora, organiziranja multidisciplinarnih kolonija, pa do ekologije i sličnih aktivnosti', rekao je Damir Čargonja – Čarli, koji je i idejni pokretač inicijative koju. provodi kroz MMC u Rijeci.

Tribina je otvorena projekcijom potresnog dokumentarnog filma 'Goli otok', autora Darka Bavoljaka, gdje je prikazan mučan kažnjenički put jednog od poznatijih zatvorenika kazamata u Dalmaciji, Alfreda Pala. S druge strane, Bavoljak je, kako sam priznaje, imao sreće i kao drugog aktera filma uspio doći do Jove Kapičića, šefa UDB-e, i izvršitelja sprovođenja 'golootočkoga programa prevaspitanja' u djelo. Nakon filma, mikrofona su se, uz autora filma i već spomenutog Čargonje, prihvatili bivši veleposlanik RH u u Rusiji, Božo Kovačević, te Josip Radić, konzultant tvrtke 'Eurovision' za kulturu i turizam. U jednom su se složili svi – lovačko društvo, kao najnoviji oblik nemara, pa čak i oskvrnuća baštine kaznionice, nedopustivo je.

Tko bi od eventualnog turističkog odredišta trebao profitirati? Kako bi se uopće započeo projekt i tko bi trebao ulagati u mjesto na kom se po zatvaranju uz manje preinake, moglo udobno smjestiti tisuću ljudi a danas zjapi razvaljeno? Potrebna su svakako znatna sredstva da se otoci vrate u nekadašnje stanje, a još veća da se stvore uvjeti za turizam, ali kažnjenici, umjetnici i većina javnosti Goli otok će uvijek doživljavati kao komunistički inkvizicijski poligon za istjerivanje Staljina iz kostiju. Tome shodno žele da taj mali otočić, koji s pola šumarka i ostatkom sličnom površini mjeseca kao lovište zaista nema nikakvu vrijednost, postane mjesto na koje će obitelji stradalih moći doći odati počast, gdje će školarci moći iz 'prve ruke' naučiti ponešto o ljudskim pravima i slobodama i na kraju krajeva, ako je mogao Alcatraz, zašto ne bi i Goli otok, bio svojevrsna, nesvakidašnja, turistička destinacija.