Svi politički akteri i institucije u Crnoj Gori trebaju nastaviti zajedno raditi na reformama, u konstruktivnom duhu, a druga tekuća politička pitanja ne trebaju skrenuti pažnju s reformske agende koja vodi ka punopravnom članstvu u EU, rekao je u četvrtak u Podgorici potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell
Borell je zajedno s povjerenikom za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varhelyiem sudjelovao u radu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore. Borell je istaknuo da je sastanak bio važan da se građanima Crne Gore i cijele regije pokaže posvećenost Bruxellesa zajedničkoj budućnosti u EU.
"Snaga i fokus svih političkih subjekata trebaju biti usmjereni na provođenje europskih reformi. Ne treba postojati ništa važnije za Crnu Goru od europskog puta, posebno u trenutku kada Crna Gora treba biti predvodnica u pristupnim pregovorima", rekao je Borell, istaknuvši da EU od Crne Gore očekuje da ukine program gospodarskog državljanstva za investitore i uskladi viznu politiku s politikom EU.
Povjerenik Varhelyi rekao je da su s crnogorskom dužnosnicima razgovarali i o gospodarskom i investicijskom planu kojim EU želi ubrzati integracije, te da bi Crna Gora mogla biti jedan od najvećih korisnika, kroz izgradnju cesta i pruga koji povezuju Crnu Goru sa susjedima.
"Europa može pružiti ogromnu pomoć u svim ovim izazovima. U ovu zemlju moglo bi biti uloženo 1,3 milijarde eura u svrhu prevladavanja teškoća, ali je potrebno ostvarivanje rezultata", poručio je Varhelyi.
On je ocijenio da su, unatoč ratu u Europi, dobri izgledi za Crnu Goru. "Europa je ovdje i provodi ono što je obećala", istaknuo je Varhelyi.
Crnogorski premijer Dritan Abazović na zajedničkoj konferenciji za novinare kazao da je održavanje sjednice Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore u Podgorici, prvi puta izvan EU, veliko priznanje za tu zemlju i da to govori da na Zapadnom Balkanu ideja proširenja živi najviše kroz Crnu Goru.
"Crnogorska vlada vidi samo jedan glavni vanjskopolitički prioritet, a to je kako Crnu Goru učiniti idućom članicom EU. Svi moramo biti posvećeni tom pitanju, moramo rješavati stvari koje zahtijevaju širi konsenzus u društvu, ići ka deblokadi europskog puta", rekao je Abazović.
On je kazao da, uspije li Crna Gora ostvariti te rezultate, vjeruje da će Europska komisija to prepoznati u izvještaju u napretku i da će Crna Gora ići ka završnim mjerilima.
Trojica dužnosnika suglasni su da trenutna politička kriza u Crnoj Gori, nastala nakon što je Abazovićeva vlada, unatoč protivljenju većeg dijela činitelja crnogorske vlasti, usvojila tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, jedino može usporiti put Crne Gore ka EU.
Otvoreni Balkan nije zamjena za članstvo u EU
Vrlo je važno da inicijativa "Otvoreni Balkan" bude otvorena za sve i da bude bazirana na pravilima EU, te da na taj način možete ubrzati preuzimanje pravne stečevine EU, što znači da se tako možete mnogo brže spremiti da postanete članica EU, rekao je Podgorici povjerenik EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelyi.
Istaknuo je da inicijativa Otvoreni Balkan implementira iste četiri slobode koje postoje u Europi, te da bi mogao dodati trećinu BDP-a koji Zapadni Balkan sada ima.
“ Vrlo je važno da ta inicijativa bude otvorena za sve. Ovo nije zamjena za članstvo u EU. Svaka regionalna saradnja koja se bazira na našim vrijednostima i pravilima će promijeniti mentalitet. Mislim da inicijativa ima ogroman potencijal, ali uz nju moraju ići odgovarajući uvjeti", poručio je Varhelyi.
Vlast u Crnoj Gori podijeljena je po pitanju pridruživanja te zemlje ovoj regionalnoj inicijativi. Dok je premijer Abazović podržava, njen izričiti protivnik je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.