Božić, ma koliko mu se ponekad pokušava oduzeti snaga kršćanske objave, kako navodi zagrebački nadbiskup, događaj je Božje ljubavi, očitovanje Božje blizine koja ne prestaje trajati, koja nije ograničena na naše dojmove, raspoloženja, ali od koje se možemo u svojoj slobodi i slabosti udaljiti.

Podsjećajući da je kultura Božića preživjela izvanjsko društveno nasilje totalitarizama, upravo onako kako je i rođena u betlehemskoj neuglednosti, pod prijetnjama, ali i u potrebi da Ljubav preživi, kardinal Bozanić u poruci, danas dostavljenoj Hini, napominje da smo dvadeset godina nakon ponovno omogućene kulture javnog slavljenja Božića u Hrvatskoj suočeni s novim težnjama koje zanemaruju tu kulturu iako se izvana čini sveprisutnom.

'Kao što se nekada vjeri, Crkvi i njezinu djelovanju pružala ograda privatnosti kako sadržaj istine ne bi probio zidove ideologije laži, tako današnja neselektivnost, koja ne slijedi dinamiku kršćanske objave, razgrađuje suodnos privatnoga i javnoga', upozorava nadbiskup. Zbog toga valja, kako dodaje, istaknuti da Božić dragocjeno čuva kulturu koja ne zanemaruje privatnost, promičući istodobno ravnotežu s onim što nosi obilježja javnoga.

Kardinal upozorava da je u Hrvatskoj mnogo područja u kojima je ta ravnoteža narušena.

'Ona svakako ima korijene u nepoštovanju otajstvenoga u svijetu i čovjeku, u praznini i površnosti odnosa s Bogom - izvorom svega stvorenoga - a zatim se pretače u prostore odgoja i obrazovanja od najmanjih nogu, nagriza snagu obiteljske intime, prelazi u modele komunikacije među ljudima, pojačavajući mehanizme znatiželje do granice neukusa. Na tome neukusu i znatiželji lako parazitiraju pojedini suvremeni mediji kao najvjerniji saveznici, često u namjernome, a katkad i u nenamjernome razgrađivanju istinske kršćanske kulture', kaže nadbiskup.

Po njegovim riječima, trpki plodovi takvoga pristupa jesu narušavanje povjerenja, brisanje odgovornosti, dokidanje dostojanstva koje se očituje u razmjerima slabljenja vrijednosti temeljnih institucija društva.

'Kad se ne dopušta da suptilni odnos s Bogom, koji započinje u osobnome susretu pojedinca s Bogom i u prihvaćanju njegove Objave, bude graditelj javnoga, silom izbacujući prepoznate simbole dobra iz kulturološkog ozračja, svoj će prostor tražiti neki drugi oblici kulture koja ne govori o zaštiti betlehemskoga skrovišta, o žrtvi i samozatajnosti, o poniznome osluškivanju granica ljudske naravi, nego govori i u djelo provodi nadmoć nad drugim, nasilje nad čovjekom od djetinje dobi, bahatost i prezir, sebičnost i društvenu besciljnost', ističe Bozanić.

Po njegovim riječima, ponovno treba otkriti ljepotu kulture Božića jer se, kako napominje, ne zavaravamo, ma koliko neki govorili suprotno, da se vjeri, tom najsvetijemu prostoru koji neizbježno traži svoje javno očitovanje, i dalje ne dopušta dužno građanstvo u hrvatskome društvenom djelovanju, potiskujući je u zonu privatnosti, za što su ponekad krivi i sami vjernici koji se srame svoje vjere i njezina iskrena očitovanja. No istodobno se s puno neukusa, kako dodaje, mnogočemu pridaju etikete s imenom 'Božić'.

'Iz takvih odnosa nije teško doći do neshvatljivih proturječnosti koje živi ne samo naše, nego cijelo društvo Zapada. Dolazi se do toga da Božić postaje prihvaćen okvir za slavlja raznorodnih sadržaja, za očitovanje slavlja sa suprotnim sadržajnim predznacima. To se lako pretvara u rascjep koji će običajno hvaliti Božić, a životno biti daleko od njega povlačeći pitanja o dopustivosti prisutnosti simbola kršćanske vjere u društvu', napominje kardinal.

Neravnoteža i brisanje granica između privatnoga i javnoga, kako napominje, nosit će nerijetko i masku transparentnosti, neposrednih uvida, ali u konačnici kao posljedicu ima narušavanje svih odnosa s dalekosežnim posljedicama koje nisu spojive s kršćanskom kulturom.

'Božić bez Radosne vijesti - to je trend koji pretvara i društvo i čovjeka u neukus i kič življenja. To je razlog i moga poziva da otkrivamo ljepotu kulture Božića koja okuplja, daruje, gradi zajedništvo, koja se u susretima ljudi raduje tuđoj radosti, a ima dovoljno suza za tuđu bol i žalost', napominje zagrebački nadbiskup pozivajući: 'Ne prepustite djecu ulici i onima koji bi ih u ime 'naprednih ideja' udaljili od Boga i od vas. Kad vam se čini da ste bespomoćni, zaustavite se u molitvi, molite zajedno u obitelji učeći djecu moliti; supružnici i zaručnici, molite zajedno da se ne ugasi ljubav od koje se može živjeti kada nedostaje svjetla. Ne prepustite se malodušnosti i ne vjerujte olako onima koji šire strah. Ako postoje napetosti, nesloge, svađe u obitelji, među rodbinom, ovih dana razmislite o svemu i ne dopustite da mržnja pobijedi, da se nastavi trag neprijateljstava.'

Nađite malo vremena i ispovjedite se o Božiću, poručuje kardinal i poziva da se dopusti Bogu da se s Njim počne živjeti novi početak. 'On ne dolazi da bi nas ponizio. On nas oslobađa straha i otvara nam put nade', kaže nadbiskup.

Na kraju poruke nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić zaželio je svima do kojih dopire njegova poruka sretan Božić i blagoslovljenu novu 2010. godinu.