Božinović je kazao da je smanjenje broja smrtno stradalih posljednjih godina postignuto uz kontinuirani trend povećanje broja vozila i vozača. Iznio je podatak da je od 1994. broj vozila povećan za 1,3 milijuna ili za 154 posto, a broj vozača za 900 tisuća ili 61 posto, dok se istovremeno smanjuje korištenje javnog prijevoza.

„To prometnice čini sve opterećenijim i opasnijim mjestom”, kazao je Božinović. Ocijenio je i da relativno dobri rezultati MUP ne zadovoljavaju pa svakodnevno istražuju nove mogućnosti, pogotovo one koje pruža suvremena tehnologija, kako bi se smanjio broj nesreća i stradalih u prometu.

Naglasak na preventivi, edukaciji i suradnji

U tome je, dodao je ministar, posebno važna preventivna i edukativna djelatnost, ali i suradnja s Ministarstvom prometa i drugim službama kako bi se ubrzao „rad po nesreći unutar tzv. zlatnog sata jer podaci govore da 40 posto poginulih umre u tijeku prevoženja do bolnice”.

„Dakle ukuliko svi skupa budemo brži sigurno je da ćemo povećati broj onih koji će preživjeti fatalne posljedice prometnih nezgoda. Mi na tome radimo vrlo intenzivno u suradnji sa svima koji sudjeluju u radu podizanja sigurnosti u prometu. MUP je stjecajem okolnosti i tradicije u tome vodeća institucija. Mi smo potpuno svjesni odgovornosti i kroz ulaganja u opremu, ljude i preventivu i u poticanje povezivanja znanstvenih istraživanja s onim što radimo. Siguran sam da ćemo u godinama koje dolaze ostvariti još bolje rezultate”, kazao je Božinović u izjavi novinarima.

Na pitanje je li za „zlatni sat” rješenje helikopterska služba, a s obzirom da neki stručnjaci ukazuju da su vojni i policijski helikopteri često spori u prevoženju pacijenata, Božinović je kazao da je to pitanje za znanstvenu raspravu.

„Nisam sklon davati izjave koje nisu znanstveno utemeljene. Hrvatske nije velika ali je raspršena i helikopteri su se pokazali kao idealno rješenje i u Ministarstvu obrane i u MUP-u. Razmišlja se da se i motocikli koriste za hitnu pomoć, dakle sve ono što možemo testirati, naravno imajući u vidu i proračunske mogućnosti, mi ćemo učiniti da pronađemo optimalno rješenje jer sigurnost je jedan od temeljnih misija MUP-a, a sigurnost prometa je unutar ukupne sigurnosti jedan od prioriteta”, ustvrdio je Božinović.

Glavni cilj smanjenje poginulih za 50 posto do kraja 2020.

Po riječima organizatora cilj konferencije bio je senzibilizirati javnost na važnost sigurnosti prometa na cestama i raspraviti što se može učiniti da se poboljša sigurnost cestovnog prometa.

Konferencija pokušava odgovoriti na pitanje može li se ostvariti glavni cilj u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, a to je smanjiti broj poginulih za 50 posto do kraja 2020. godine, kažu u MUP-u. Navode i da su "četiri glavne ubojice u prometu" ljudske greške, točnije alkoholiziranost vozača, brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno korištenje mobitela u vožnji.

Božinović je kazao da je stradavanje u cestovnom prometu jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema, jer prometnice godišnje odnesu više od 300 života, preko 2.700 osoba je teže ozlijeđeno, a gotovo 12 tisuća lakše. Podaci govore i da materijalna i nematerijalna šteta koja nastaje od prometnih nesreća predstavlja veliki gubitak za razvoj društva i procjenjuje se na više od 8 milijardi kuna ili gotovo 2,7 posto hrvatskog BDP-a.

Pomoćnik ministar prometa Mario Madunić kazao je da će ove godine u hrvatske autoceste biti uloženo 300 milijuna kuna te da su upravo ulaganja ono što autoceste u Hrvatskoj čini sigurnima i modernima.

Madunić je kazao i da se smanjenje broja poginulih na cestama za 50 posto do 2020. može postići uklanjanjem tzv. crnih točaka, poboljšanjem pješačkih i biciklističkih staza te boljom pokrivenosti prometnim znakovima.