Rezultat klimatskiih promjena su vremenski ekstremi poput ovogodišnjih megapožara, razornih poplava ili tornada u Europi, što dugoročno uzrokuje geografske promjene poput nepovratnog rasta razine mora ili širenje pustinja, rekao je Božinović. Stoga je očekivan znatan rast migracija stanovništva, pa će se i zaštita granica morati tome prilagoditi, dodao je.

Ministar je istaknuo da Hrvatska danas vrlo uspješno, zakonito i odgovorno štiti ne samo vlastitu nego i granicu EU te je potpuno spremna "na moguće poremećaje na migrantskim rutama zbog situacije u Afganistanu".

"Hvatska granična policija stalno provodi niz aktivnosti s ciljem podizanja razine tehničke opremljenosti, obučenosti i izgrađenosti kapaciteta za neometan i kvalitetan nadzor granice i suvereno vlada izazovom krijumčarenja ljudi povezanim s nezakonitim migracijama", rekao je Božinović.

Ocijenio je da se danas u svijetu sigurnosnim prijetnjama može pristupati samo ujedinjenim djelovanjem na nacionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini.

Govoreći o utjecaju pandemije covida-19 na sigurnosnu situaciju, istaknuo je da se pokazao niz izazova, poput osiguravanja i održavanje zdravlja nacije, opskrbe osnovnim životnim potrebama u slučaju globalnog zatvaranja, zakonitosti i svrhovitosti protuepedimedijiskih mjera koje zadiru u ljudska i građanska prava te potiču pitanja slobode i sigurnosti.

Izravna posljedica pandemije je otežano putovanje putnika i protok roba preko granica. Nadalje, rekao je, bilježi se rast nasilja općenito, posebno obiteljskog nasilja, iskorištavanja djece i potrošnje ilegalnih droga. "Zajednički nazivnik nizu tih pojava je neki oblik destabilizacije psihe potaknut neuobičajenom epidemijskom situacijom", rekao je.

Kako je ocijenio, pandemija je otvorila nove mogućnosti za stare sigurnosne prijetnje, poput širenja dezinformacija, lažnih vijesti i krađe identiteta.

"Širenje lažnih vijesti pod pritiskom pandemije je doživjelo eksploziju. Svi koji ih šire postaju kanali za prijenos, pa se uvelike otežava otkrivanje pravog izvora", naveo je ministar.

"Plasiranje dezinformacija, lažnih vijesti i glasina služi podrivanju povjerenja građana u državne institucije i promicanju terorističke propagande s ciljem radikalizacije i militarizacije, prvenstveno mladih", ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je i kako je znatno povećan broj kibernetičkih napada u protekle dvije godine, te da se područje napada s korporacija u većoj mjeri prebacilo na male i srednje tvrtke i to koristeći masovni rad od kuće i online sastanke preko besplatnih aplikacija koje često imaju ozbiljne sigurnosne propuste.

Središnja tema ovogodišnjeg skupa Hrvatski dani sigurnosti je "Novi pogled na sigurnost' . U okviru skupa održava se 15. konferencija hrvatskih menadžera sigurnosti, 3. forum menadžera korporativne sigurnosti JI Europe i 3. forum privatne zaštite.

Na otvaranju skupa okupljene je pozdravio i predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Ostojić.

Dodijeljene su i Velike hrvatske nagrade sigurnosti i to za medijsku promociju sigurnsoti Ministarstvu turizma i sporta za projekt Safe stay in Croatia te Croatia osiguranju za projekt Laqoprevent u kategoriji najboljeg projekta poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice.

Nagradu za najreprezentativniji projekt sustava sigurnosti dobila je Klinička bolnica Sveti Duh Zagreb i ECCOS Zagreb za poptuno sigurnosno rješenje ove bolnice. Robert Kopal i Darija Korkut su za knjigu "Analitički menadžment" nagrađeni u kategoriji najbolje znanstvene knjige iz područja sigurnosti, Gordana Buljan Flander je nagrađena za individualni doprinos u ostvarivanju i razvoju struke odnosno sigurnosti zajednice, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika za projekt Sloboda stvaranja, kao doprinos nevladine organizacije za sigurnost zajednice. Za inicijative godine nagrađeni su Denis Pavela te PU splitsko-dalmatinska i partneri.