"Nakon tri godine pregovora možemo konstatirati da ona ideja o paketu zakona o migracijama, uključujući i sustav azila, nije uspjela barem u ovom mandatu Komisije", rekao je ministar Božinović nakon završetka sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a. Predsjedateljica Vijeća, rumunjska ministrica unutarnjih poslova Carmen Dan također je istaknula da nema napretka po pitanje raspodjele tereta u prihvatu tražitelja azila, kojim bi se zamijenila postojeća Dublinska uredba.

Komisija i još nekoliko zemalja traže da se prihvate oni dijelovi paketa oko kojih postoji suglasnost, poput uspostave europske agencije za azil ili jačanja baze podataka s otiscima prstiju migranata.

"Nisam siguran da je i oko toga postignuto zajedničko stajalište. Tri godine govorimo o tome da je to paket čiji su dijelovi međusobo povezani, da su to dokumenti koji se međusobno nadopunjuju tako da je sada teško braniti tezu da s polovičnim rješenjima možemo imati efikasan sustav azila", rekao je Božinović.

Reforma zapinje jer dio zemalja članica ne želi primati tražitelje azila ni u slučaju naglog priljeva migranata kako bi se olakšao teret zemljama na vanjskim granicama EU-a. Broj dolazaka migranata u Europu drastično je pao u odnosu na vrhunac krize 2015., ali se u zadnje vrijeme uočava jačanje pritiska na dvije rute.

"Migrantski pritisak pada na srednjomeditaranskoj ruti, ali raste na zapadnomediteranskoj ruti i to više od 130 posto i na istočnomediteranskoj oko 20 posto. To govori o tome da ovoga proljeća možemo očekivati veći pritisak migranata", rekao je Božinović, dodajući da na svakom sastanku Vijeća EU-a za unutarnje poslove skreće pozornost na važnost istočnomediteranske ili balkanske rute, koja "iskustveno dokazano može biti najveći izazov i za nas je to najvažnije pitanje".