Opasnost od kibernetičkih prijetnji neprestano raste s obzirom da kriminalci istražuju nove tehnike i postupke za sve naprednije napade na kritičnu infrastrukturu, tvrtke i građane, ocijenio je Božinović. Dodao je i da je virtualni prostor, posebice zadnja dva desetljeća, postao najmoćniji medij za širenje radikalnih i ekstremističkih ideologija, ali i organiziranje onih koji nastoje nedemokratskim metodama ostvariti svoja politička uvjerenja.

Dodatna otegotna okolnost u porastu kibernetičkog kriminala je i rat u Ukrajini koji osim konvencionalnih metoda uključuje i hibridno ratovanje, kazao je Božinović. Iako su kibernetički napadi usmjereni na kritičnu infrastrukturu zemalja članica EU u proteklih nekoliko godina bilježili rast očit je značajan skok u odnosu na period prije napada Rusije na Ukrajinu.

Udio kibernetičkih napada koji ciljaju ključnu infrastrukturu porastao je u jednogodišnjem razdoblju s 20 na 40 posto. Ovaj skok je velikim dijelom bio posljedica ruskog cilja da ošteti ukrajinsku infrastrukturu i agresivnih pokušaja špijuniranja zemalja koje pomažu Ukrajinu, ocijenio je Božinović.

Kao odgovor na porast sigurnosnih prijetnji u Hrvatskoj je intenziviran rad na novoj Nacionalnoj strategiji kibernetičke sigurnosti, a policija već godinama jača kapacitete za borbu protiv kibernetičkog kriminala.

Samo u posljednje tri godine MUP je izravno uložio preko milijun eura u tehnološku modernizaciju ovog segmenta rada policije, u tijeku je ulaganje od 1.6 milijuna eura u okviru NPOO-a, a slijede i nova značajna ulaganja u 2023. godini pa nadalje u okviru unutarnjeg fonda sigrnosti EU (ISF).