Kovačević je, komentirajući stanje na Bliskom istoku, kazao kako je očito da je sirijski režim u krizi te da mu Iran više ne može biti potpora kao prije.

'To je eskalacija krize čije uzroke i posljedice ne možemo sagledavati, ali u središtu je politička slabost Irana' kazao je Kovačević u Mreži prvog.

'U ovom nametanju s Izraelom, Iran je izložen opasnosti da se SAD intenzivnije uključe u rat', dodao je.

Unatoč retorici da se Iran nikoga ne boji, kazao je kako je očito da su i vlastodršci u Iranu svjesni političke krize koja je za njih izvor problema.

'Veliki broj mladih ljudi ima predodžbu o dobrom životu koja je sličnija zapadnim predodžbama nego onom načinu koji teokratski režim nameće cijelom društvu. Jasno je da bi, ako bi Ajatolah ubrzo umro, moglo doći do osipanja tog režima. Mislim da su svi zainteresirani igrači svjesni takvih mogućnosti i slabosti Irana i odlučuju poduzeti korake za koje misle da im mogu donijeti uspjeh. Tu je i ruski angažman u Ukrajini. Pa se pretpostavilo da bi Rusija bila manje spremna angažirati se u Siriji radi opstanka režima Bašara al-Assada, ali što se tiče Sirije, Moskva ne odustaje tako lako', pojašnjava Kovačević.

Situacija na Bliskom istoku

Vojni i politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić je kazao kako ne smatra da će se sukob u Siriji proširiti. Istaknuo je kako 'iza svega sada stoji Ankara'.

'To je slanje poruke Moskvi, Teheranu i sirijskom režimu. Bashar al-Assad je odbijao bilo kakve pregovore zadnjih godinu dana s Erdoganom tvrdeći da, dok se ne povuku iz Sirije, a turske snage jesu na sjeveru Sirije, nema pregovora. S druge strane, tu je problem izbjeglica koji opterećuje Tursku. I tu su kurdske snage u Siriji koje su sad u vrlo nezgodnoj situaciji. Tiho čekaju što će biti', pojašnjava Barić.

Ističe kako je 'ovo akcija koja je tiho i pažljivo organizirana'.

'Sad je Turska glavni igrač, a zašto? Erdogan šalje poruku Ankari, a posebno Moskvi, i to prije dolaska Trumpove administracije. A drugo, očito su se ruska ulaganja u sirijsku vojsku pokazala kao "ćorak"'.

'Iranska revolucionarna garda je doživjela veliki poraz, Teheran će sada morati reagirati, oni već mobiliziraju proiranske milicije u Iraku i šalju pojačanja. Ali sumnjam da će to dovesti do nekih eskalacija, Izrael to samo prati, zadovoljan je time', pojašnjava. Nadalje objašnjava da se ponovno pokazalo da su kopnene operacije u Libanonu, čak i protiv oslabljenog Hezbollaha, jako veliki problem'.

'Bez obzira na napete odnose između Erdogana i Izraela, obje strane vide šansu da smanje utjecaj Sirije i to je sad ono što se događa', kazao je.

'Priča nije gotova, sad ćemo vidjeti kakva će biti vojna reakcija Irana', ističe.

Kovačević je na izjavu Zelenskog da je Ukrajina spremni za kraj rata u zamjenu za članstvo u NATO-u kazao kako je to znak da ukrajinski predsjednik 'polako uviđa da Zapad neće, kao što ni dosad nije, bezrezervno podržavati ambicije ukrajinskih vlasti'.

Trump će mijenjati odnos prema Ukrajini

'Rat u Ukrajini s pozicije Zapada vodi se radi ostvarivanja zapadnog cilja, a to je nanijeti strateški poraz Rusiji. Ostvarivanje tog cilja ne znači u potpunosti suglasnost sa svime što Ukrajina hoće. Do sada je predsjednik Zelenski ultimativno postavljao zahtjeve Europskoj uniji, NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama. U Sjedinjenim Državama je, osim u rijetkim izuzetcima, uglavnom nailazio na podršku. Sad je shvatio da se raspoloženje među zapadnim političkim elitama mijenja. Predsjednik Zelenski je svjestan i činjenice da će novi američki predsjednik Trump promijeniti politiku', pojašnjava Kovačević.

'Trumpov plan predviđa odgađanje ukrajinskog članstva u NATO savezu na neodređeno vrijeme, dok Zelenski obećanje o članstvu u NATO-u postavlja kao nužan preduvjet za svoj pristanak na pregovore. Ja mislim da će se on naći pod velikim pritiskom Trumpove administracije, osobito ako Putin pristane na pregovore', rekao je.

Dodao je kako je Trump i sam rekao da nije nužno da Ukrajina bude u NATO savezu i zato smatra da će se Zelenski naći pod pritiskom američke administracije da odustane od zahtjeva da Ukrajina uđe odmah u NATO, jer bi to značilo obvezu svih članica da izravno pomažu Ukrajini u oslobađanju okupiranih teritorija, na što najvjerojatnije nisu spremne.

Barić je rekao i kako su obje strane u takvom položaju da će samo gledati kako u 2025. godini zamrznuti sukob.

'Rusija je u teškom položaju zbog gubitaka koji dosežu rekordne razine, a ekonomski više ne može voditi rat', ističe Barić.

'S duge strane, Ukrajina je zbog loših pogrešaka Zelenskog i ukrajinskog političkog vrha, u stanju da će također pristati na neku vrstu zamrzavanja sukoba' rekao je.

'Putinu uopće nisu važni teritorijalni gubici, on želi Ukrajinu ala Bjelorusija 2.0'

Što se tiče o izjave Zelenskog o članstvu u NATO-u, Barić je skrenuo pažnju na tri ključna problema.

'Prvi, kakav bi bio status ukrajinskih teritorija koje su Rusi okupirali? Da li bi Kijev rekao: "U redu, mi odustajemo od vojnih operacija da ih vratimo, ali ne priznajemo rusko", ili bi Rusiji prepustio teritorije nekim sporazumom. Tu se otvara Pandorina kutija, ako se dogodi drugo rješenje, Helsinški akt odlazi u povijest. Svima se daje primjer da se granice mogu mijenjati silom', kazao je.

Pita se i, ako bi Ukrajina ušla u NATO, kakav bi status imao taj teritorij po linijama demarkacijske crte. Kazao je i kako 'Putinu uopće nisu važni teritorijalni gubici, on želi Ukrajinu ala Bjelorusija 2.0.'