'Nitko ne može reći kakva će biti sezona', kratko i jasno poručuje Hrvoje Bekina, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Njihove prognoze dosežu najviše dva tjedna unaprijed prema najavama vodostaja rijeka Drave i Dunava, a koji ovisi i o vremenskim prilikama u gornjim tokovima.

'Situacija je trenutno povoljna jer su vodostaji niski. Nema nove generacije komaraca. Bit će onih urbanih, koji su prezimili, ali je to premali broj', ističe te dodaje da su započeli s monitoringom komaraca, ali nisu uočili ličinke. No osječko Sveučilište s Odjelom za biologiju pred finišem je projekta 'Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama', a realiziraju ga u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Riječ je o projektu financiranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Voditelj projekta, prof.dr.sc. Branimir Hackenberger Kutuzović ističe da se 'bez imalo pretjerivanja može reći da su komarci najopasnije životinje na svijetu'. Dodaje da je riječ o životinjama čiji ubod uzrokuje najveći broj smrti na svijetu jer samo od malarije, procjenjuje se, godišnje oboli preko 200 milijuna ljudi, od čega oko pola milijuna njih završi s fatalnim ishodom.

'Klimatske promjene su promijenile puno toga. U to spada dolazak novih vrsta koje do sada nisu mogle živjeti kod nas jer već 20 godina imamo slabu zimu i vruća ljeta. Tigrasti komarac bio je nepoznanica u našim krajevima, a sada se proširio po cijeloj Hrvatskoj. On uzrokuje groznicu zapadnog Nila, koja nije smrtonosna, puno je blaža nego korona, ali ako oboli čovjek s komorbiditetima, može biti opasna. Očekujemo i dolazak japanskog i egipatskog komarca, a s njima i rizik od novih bolesti', opisuje za tportal profesor s osječkog Odjela za biologiju kakve komarce možemo očekivati s obzirom na klimatske promjene.

Ovaj biolog napominje da promjenom klime dolaze i nove bolesti, poput denga groznice, a pojavom novih vrsta komaraca povećava se i rizik od malarije, koju je dr. Andrija Štampar, kaže, iskorijenio. Produžava se i sezona komaraca koja je nekada u kontinentalnoj Hrvatskoj trajala od početka travnja do kraja listopada, a sada počinje krajem veljače i proteže se do kraja studenog. Time se, tumači biolog, svake godine izlegne više generacija komaraca, posebice onih poplavnih i šumskih.

'Komarci su vezani uz poplavna staništa - močvare, bare - koja su pod zaštitom. Nekada se problem komaraca rješavao isušivanjem tih područja, a ona su sada zaštićena. To su u Hrvatskoj Lonjsko polje, park Mura-Drava i Kopački rit. Mnogi ne razumiju termin održiva zaštita, čime bi se trebalo uravnotežiti čovjekovo zdravlje i rizik za okoliš. To mora biti u balansu. Ako je rizik za okoliš manji, a zdravlje veći, onda nema održive zaštite', ukazuje na problem ilustrirajući to primjerom Sultanskih močvara u Turskoj, gdje se gnijezdilo nekoliko izuzetno ugroženih vrsta ptica, a koje je bilo i zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

'Godinama je zeleni sektor onemogućavao tretiranje komaraca na tom području pod izlikom zaštite, a onda je došlo do izbijanja epidemije malarije. Problem s komarcima neće se ni kod nas početi rješavati dok se ne pojave malarija, denga groznica...', poručuje Hackenberger Kutuzović. Tijekom projekta proveli su i anketu među građanima širom Hrvatske i, kaže, ostali iznenađeni angažiranošću ljudi koji su vratili više od 90 posto ispunjenih upitnika.

'Postoji jako velik interes. Ne dižemo paniku jer je u ovom trenutku rizik od zaraze ugrizom komarca na našoj obali Jadrana vrlo mala, što ne znači da se to neće promijeniti preko noći, dolaskom nekih novih vrsta. Građane treba educirati da paze i ne ostavljaju predmete u dvorištima ili na balkonima u kojima se zadržava voda. Gradski komarci su kratkog dosega, a onaj koji te ubode u tvojoj ulici izlegao se samo 500 do najviše 2000 metara dalje. U mnogim gradovima njihov glavni izvor su šahtovi kanalizacija', tumači biolog, napominjući da su komarci 'vražje životinje' jer ako ženka položi jajašca u suhom stanju, ona mogu preživjeti i sedam godina. Njihova strategija preživljavanja je, opisuje ih, veliko potomstvo.

'Problem tigrastog komarca se pokušava riješiti metodom SIT - u okoliš se puštaju sterilni mužjaci koji se pare sa ženkama, pa su njihova jajašca sterilna. No sterilizacija mužjaka je skup proces', objašnjava iako, otkriva, postoje naznake da bi proces proizvodnje takvih mužjaka mogao započeti i u Hrvatskoj. Ističe da komarci postaju sve veći problem i na obali Jadrana, što bi moglo ugroziti i turizam.

'Turisti su se već počeli žaliti na komarce na Lošinju i Kvarneru, a toga bi moglo biti sve više', ukazuje. Završetkom projekta lansirat će stoga prvu aplikaciju za komarce čija je izrada financirana europskim novcem. Ona će biti besplatna i dostupna svim građanima, od Slavonije do Konavala. Imat će dvije razine.

'Prva će biti za građane, a druga za korisnike poput općina, gradova, zavoda za javno zdravstvo i različitih DDD službi', objašnjava Hackenberger Kutuzović. Aplikacija će se stalno morati 'hraniti' ulaznim informacijama, primjerice podatke o vremenu i vodostajima crpit će s interneta dok će podatke o monitoringu, vrstama komaraca, čime su tretirani, ali i kakvi su rezultati, morati unositi dionici tog procesa. Time će s vremenom postajati preciznija.

'Moći će se tako predvidjeti optimalno vrijeme tretiranja ličinki, ali ako se zakasni s time, onda će moći predvidjeti optimalno tretiranje odraslih komaraca. Korisniku će se nuditi mogućnost optimizacije troškova jer će moći birati koja će se mjesta tretirati i kojim sredstvima te automatski izračunati cijenu tretiranja, čime je cijeli postupak transparentniji. Putem aplikacije imat će kompletan uvid u provedene tretmane cijele godine. Ako ona zaživi, to će biti strašan korak u rješavanju problema jer će, primjerice, gradovi i općine moći sinkronizirano djelovati', ističe Hackenberger Kutuzović.