Unatoč želji dijela sportskih klubova i parlamentarnih stranaka da se iz tekućih izmjena Zakona o udrugama isključe sportske udruge Ministarstvo uprave nije im izašlo u susret i čini se da je to ostao najsporniji dio Zakona.

Resorni ministar Arsen Bauk kazao je na Vladi da su u Ministarstvu 'zaključili da se Zakon mora odnositi na sve udruge', ali i dodao da su 'ostavili mogućnost da se posebnim zakonima na drugačiji način propiše postupanje s udrugama prema djelatnostima, što ostaje u nadležnosti resornih ministarstava'.

Davorin Mlakar, koji je u ime HDZ-a iznio nekoliko primjedbi na prvotni nacrt izmjena Zakona o udrugama, smatra kako Baukov zakon ni po čemu nije iskorak, već se radi samo o kozmetičkim promjenama i da sportske udruge i dalje ostaju najveći problem.

'Baš me zanima na temelju čega je to ministar zaključio da se Zakon mora odnositi na sve udruge. S jedne strane smisao udruga je da se njihovo djelovanje temelji na neprofitnosti, kao što stoji u zakonu, a s druge strane mi imamo neke klubove koji su registrirani kao trgovačka društva. Dinamo je udruga građana, Hajduk je sportsko dioničko društvo pa su onda zajedno u udruzi prvoligaša. Sama ideja neprofitnosti je u sukobu s idejom dioničkih društava. Smisao dioničkog društva je da ostvaruje profit.

Zakon, naravno, omogućuje da udruga obavlja gospodarsku djelatnost, ali isto tako traži da se dobit, ako je ima, vrati u sport. Baš me zanima tko će procijeniti je li novac vraćen u sport. Zbog toga smo predlagali da se sportske udruge izuzmu iz ovog zakona i da se to regulira na drugačiji način. Isto kao što smo se zalagali da se udruge klasificiraju jer postoje u različitim segmentima', kazao je Mlakar

U udrugama civilnog društva, za razliku od Mlakara, smatraju kako je novi zakon 'korak ka uvođenju reda' jer će se omogućiti lakše brisanje 'mrtvih' udruga kojih zasigurno ima puno, ali i natjerati sve one koje nisu svoja financijska izvješća objavljivale da to na određeni način naprave.

Naime, u odnosu na prvotnu ideju korigiran je i članak koji obvezuje na javno izvještavanje udruge koje su financirane iz javnih izvora. Tako će sada i udruge koje nemaju internetsku stranicu javnost na 'drugi odgovarajući način' obavijestiti o svom poslovanju.

Iako 'mrtve' udruge proračun ništa ne koštaju, država vjeruje da će se uređenijim sustavom, odnosno pročišćenim registrom, iz kojeg se procjenjuje da bi moglo biti obrisano oko deset tisuća udruga, znati tko od države može tražiti novac, a tko ne.

U Hrvatskoj je registrirano 50.901 udruga, podaci o samo 23.875 udruga upisanih u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge te oko 12.500 udruga obveznica predaje financijskog izvješća, upućuju na veliki raskorak između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga i to je bio jedan od razlog zbog kojeg se krenulo u izmjene Zakona.

Premda se ne tako davno najavljivalo da će se novi Zakon primjenjivati na sindikate, političke stranke, vjerske zajednice i udruge poslodavaca, od toga se odustalo još ove jeseni te će oni biti regulirani posebnim zakonima koji se na njih odnose.