Obraćajući se po prvi put norveškoj i svjetskoj javnosti, Breivik je istaknuo da bi masakr ponovio kada bi za to imao priliku. Norveška televizija, koja prenosi dijelove suđenja, nije prenosila Breivikov iskaz, koji ubojica koristi u svrhu propagiranja zločinačke ideologije. 

'Da, učinio bih to opet, jer su zločini protiv mojih ljudi... često jednako toliko loši', rekao je Breivik.

'Napadi su bili utemeljeni na dobru, ne na zlu', poručio je Breivik, naglašavajući da je cenzurirao ranije pripremljeni govor i ublažio retoriku zbog brige za žrtve.

Ustrajao je u tvrdnji da 69 osoba, uglavnom tinejdžera, koje je ubio na otoku Utoeyi, nisu bili nevini.

Bespuća Breivikova uma

'Nisu bili nevina, apolitična djeca; bili su to mladi ljudi koji su aktivno radili na održanju multikulturalnih vrijednosti. Mnogi su bili na vodećim pozicijama u vodećoj organizaciji mladih Laburističke stranke (AUF)', rekao je Breivik, uspoređujući 'indoktrinirane' članove AUF-a s Hitlerovom mladeži. Naknadno je pak ustvrdio da je 'stvarna demokracija u Europi posljednji put bila na snazi kada je Hitler došao na vlast'.

Rekao je da nije usamljen u borbi protiv 'masovne imigracije' i izdvojio primjere Nacional-socijalističkog podzemlja, neonacističke terorističke ćelije odgovorne za ubojstvo devet imigranata i jedne policajke u Njemačkoj, te Petera Mangsa kojeg se sumnjiči za ubojstva tijekom sedam godina u švedskom gradu Malmöu.

Te 'mlade heroje', rekao je, trebali bi biti slavljeni zbog žrtvovanja svojih života za konzervativnu revoluciju. 'Tri najmoćnija političara u Europi', istaknuo je, dijele takvo razmišljenje: 'Sarkozy, Merkel i Cameron izjavili su da multikulturalizam ne funkcionira'.

Breivik vjeruje da su liberalni ideali upropastili Norvešku. On smatra da je zločinom koji je počinio branio Norvešku od multikulturalizma.

'Njima (Norvežanima) u budućnosti prijeti status manjine u vlastitoj prijestolnici vlastite države... Ne plaše me izgledi da u zatvoru provedem cijeli svoj život. Rođen sam u zatvoru, gdje nisam mogao izražavati svoja uvjerenja. Taj zatvor zove se Norveška', rekao je Breivik.

Breivikov ključni cilj je dokazivanje uračunljivosti, u suprotnom, izjavio je ranije, stići će ga 'sudbina gora od smrti'.

Suci su u nekoliko navrata upozoravali Breivika da skrati iskaz, ali je on ponavljao da ima još toga za reći. Kritizirao je liberalizam i marksizam te ustvrdio da podržava 'model u Sjevernoj Koreji i Japanu'.

Breivik ima pet dana na raspolaganju da objasni zašto je 22. srpnja 2011. aktivirao automobil-bombu ispred sjedišta vlade u Oslu, gdje je poginulo osam ljudi i istoga dana na otoku Utoeya u omladinskom kampu Laburističke stranke ustrijelio 69 ljudi, mahom tinejdžera.

U slučaju da bude proglašen uračunljivim, prijeti mu maksimalna 21-godišnja zatvorska kazna. No ako se procijeni da predstavlja 'trajnu opasnost', u zatvoru može biti zadržan neograničeno vrijeme. Ukoliko se proglasi neubrojivim, Breivik će završiti u psihijatrijskoj ustanovi, gdje će se također zadržati neograničeno vrijeme, uz redovite procjene mentalnog stanja.

Nakon stanke za ručak počelo je unakrsno ispitivanje Breivika oko izbora uniformi i tvrdnji da je član skupine Vitezovi templari, za koju je ranije tužiteljstvo zaključilo da ne postoji. Breivik ustrajava u tvrdnji da skupina ima nekoliko članova, ali je priznao da bi jezik kojim bi je opisao bio 'pompozan'. Također je implicirao da je inspiraciju za svoju strategiju napada preuzeo od Al Kaide.

Isključen sudac porotnik

Suđenje Breiviku prethodno je bilo prekinuto na tridesetak minuta, dok sud nije donio odluku o isključenju suca porotnika zbog pristranosti.

Sud je primio informaciju da je sudac porotnik Thomas Indreboe neposredno nakon masakra u srpnju na svojoj Facebook stranici napisao da je smrtna kazna jedini pravedni ishod u slučaju Andersa Behringa Breivika.

Sudac porotnik u Norveškoj običan je građanin koji sudjeluje u sudskom panelu. Nakon isključenja Indreboea, njegovo mjesto zauzeo je jedan od dvoje potencijalnih zamjenika.

Suđenje Breiviku započelo je u ponedjeljak, uz predsjedanje dva profesionalna suca i tri suca porotnika.

Breivik je priznao da je počinio napade u Oslu i na otoku Utoeyi, no ne priznaje krivnju za terorizam i masovno ubojstvo, tvrdeći da je štitio Norvešku od multikulturalizma i islama. U ponedjeljak, Breivik je izjavio i da ne priznaje norveški sud.

Breivik ponovio obred

Ulazeći jutros u sudnicu, Breivik je ponovio jučerašnji obred: nasmijao se, pozdravio ispruženom desnicom i sjeo na optuženičku kupu.

Breivikov odvjetnički tim već je upozorio Norvežane da će njihov klijent iznijeti veoma uznemirujući iskaz.

Breivikov odvjetnik Geir Lippestad iznio je jučer očekivanje da će njegov klijent, umjesto da izrazi žaljenje zbog oduzimanja ljudskih života, reći da žali što nije ubio više ljudi.

Tijekom jučerašnjeg procesa, Breivik nije pokazao emocije dok je tužiteljica čitala optužbu, imenujući svaku pojedinu žrtvu i navodeći detalje ubojstva. Slomio se jedino kada se u sudnici počeo prikazivati 12-minutni antimuslimanski video, koji je objavio na YouTubeu na dan masakra, 22. srpnja 2011.

Breivik je ustrijelio većinu svojih žrtava nekoliko puta, najčešće obarajući ih prvim metkom, ubijajući ih potom metkom u glavu. Najmlađa žrtva imala je 14 godina. Breivik se predao kao 'zapovjednik norveškog pokreta otpora'.

Suđenje će trajati deset tjedana.

Breivikov odvjetnički tim pozvao je 29 svjedoka koji bi trebali uvjeriti sud u Breivikovu ubrojivost. Među njima je i Mullah Krekar, kurdski utemeljitelj islamističke skupine Ansar al-Islam, koji je nedavno uhićen u Norveškoj zbog prijetnji smrću, te 'Fjordman', desničarski bloger koji je imao utjecaj na Breivika.