Dr. Sian Meryl Griffiths, profesorica emeritus javnog zdravstva na kineskom sveučilištu u Hong Kongu, kazala je u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' da je jako pozitivna nastrojena prema činjenici o cjepivu.

'Očekujem da se cjepivo najprije koristi u bolnicama, za one najranjivije, one kojima najviše treba. To su starije osobe, pa oni kojima je ugrožen imunitet, a tek onda ostatku populacije, ali ne prije slijedećeg proljeća, vjerojatno.', rekla je dr. Sian Meryl Griffiths koja je dodala kako očekuju malo negativnih posljedica.

'Pronašli smo malo negativnih nuspojava', dodala je. Potvrdila je kako smatra da je hrabra odluka Velike Britanije da prva krene s cijepljenjem.

'Očekujemo da ćemo procijepiti sve kojima je to potrebno. Mislim da svi u znanstvenoj zajednici podržavaju ovu našu odluku. Cjepivo je procijenjeno što se tiče kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti', istaknula je.

Andreja Ambriović Ristov, članica Znanstvenog savjeta Vlade i predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta 'Ruđer Bošković' izjavila je kako je zadovoljna pozitivnim mišljenjem profesorice Sian Meryl Griffiths. I ona smatra da cjepivima treba vjerovati.

'Ova suradnja na svjetskoj razini koja je dovela do razvoja cjepiva dovela je do toga da sada imamo tri cjepiva koja samo što nisu odobreni. Ne očekujem nikakve probleme. Proces stvaranja cjepiva je skraćen', dodala je.

Napominje da je klinički pokus napravljen po svim pravilima struke i na velikom broju ispitanika te da nema razloga za zabrinutost.

Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci kazao je da se jedino u sadašnjoj situaciji bojao incidenata, nuspojave i slično.

'Bitno nam je povjerenje ljudi. Drago mi je da su Britanci iskočili u cjepivu. Oni imaju tu veliko iskustvo', dodaje.

'Što se tiče samog cjepiva, ne dvojim da će ono štititi i da ćemo s njima moći ograničiti epidemiju. Mislim da je sada zadaća znanstvenika da širimo optimizam ali istovremeno nemojmo se zavaravati. U naredna dva mjeseca prijeti velika opasnost. Do cjepiva se moramo paziti. To je vrlo neugodna bolest jer može rezultirati bolešću i gubitkom brojnih ljudi', dodaje.

Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekla je da ne želi prognozirati kada bi moglo početi cijepljenje u Hrvatskoj.

Luka Čičin-Šain, virusni imunolog iz Centra za infektološka istraživanja Braunschweig kaže kako je vijest iz Velike Britanije ohrabrujuća. Govoreći o poznatim nuspojavama proizvođača Moderne i Pfizera kazao je da su ona slična, ali da je razlika u tome što se ono od Moderne u nešto većoj koncentraciji daje u formulaciji.

'To se onda očituje u tome da su neke nuspojave izraženije kod cjepiva od Moderne nego kod onoga od Pfizera. Od 9 do 10 posto ljudi koji su cijepljeni imaju malaksalost, zamor, bolove u mišićima ili zglobovima, a 1% ljudi ima vrućicu koja može ići i do 39 stupnjeva Celzija. To su sve ozbiljne nuspojave, ali je dobra vijest da su kratke i traju do 24 sata maksimalno. Nakon toga to prolazi i ne ostavlja nikakve dugoročne posljedice', kazao je.

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', kazala je da je njezina bolnica i večeras puna.

'Bilo bi bolje da smo imali cjepivo u jesen. Pritisak će biti produljen ovdje u Hrvatskoj, jer su veliki brojevi i u svim eurpskim zemljama. To će generirati još dva mjeseca i veliki broj oboljelih. Cijeli svijet se mora ujediniti protiv virusa. Nema ništa od malodušnosti. Dobro je da je cjepivo pred nama i da se što veći broj cijepi čim cjepivo dođe, najprije rizične skupine, a onda i svi ostali', napominje.

Smatra da se barem 70 posto stanovništva treba cijepiti te vjeruje u ozbiljnost ljudi.

Čičin-Šain napominje da je i u Njemačkoj ozbiljna debata oko toga treba li cijepljenje biti obavezno ili dobrovoljno. Kaže da nema još odluke o tome.