Komentirajući podatke da je tri mjeseca za redom inflacija na 4.1 posto ekonomski analitičar Brkić rekao je za Dnevnik HRT-a kako inflacija još uvijek nije pod kontrolom.

"To nisu veliki inflatorni udari, ali ona još nije, kad je riječ o Hrvatskoj, ni približno na projiciranih 2%. Hoće li to biti 2025. ili 2026., to ćemo vidjeti. Za nas je možda puno važnija inflacija koja kod nas proizlazi iz strukture našeg gospodarstva, dakle koja se ne mijenja.

Kada se izvuče dekompozicija onda se vidi da su uvjerljivo poskupjele usluge, 6,6%. To je vezano za turizam, to je loša strana priče od turizma, da tako kažem", rekao je ekonomist.

Brkić misli da će se restriktivna monetarna politika nastaviti voditi i dalje, barem negdje do lipnja.

"Ja tako procjenjujem što se tiče ESB-a, a to je znači i što se tiče i nas samih jer naš manevarski prostor u segmentu monetarne politike je izuzetno sužen, s obzirom da so članica eurozone, a inflacija i borba protiv inflacije ipak je najviše locirana u monetarnu politiku", ističe Brkić.

Kada se govori o eurozoni, naveo je Brkić, u Hrvatskoj je inflacija i dalje najviša upravo najviše zbog strukture našeg gospodarstva.

"Cijene energije neznatno rastu, one su još pod kontrolom, dakle i plin, struja, nafta, naftni derivati, čak je cijena hrane je nešto malo usporila, ali rastu cijene usluge.

Tu se slažem sa ministrom financija, turistička predsezona je krenula nešto ranije, Uskrs je ove godine dosta ranije i ta potražnja naprosto pumpa cijene. To onda u strukturi inflacije na razini nacionalnog gospodarstva daje te rezultate od 4.1 posto", rekao Brkić.

Osvrćući se na činjenicu da se prošle godine u Hrvatskoj dogodio velik skok inflacije uslijed turističke sezone, Brkić kaže kako je vrlo realno da se to dogodi i ove godine.

"To je bilo, ako se dobro sjećam, u kolovozu prošle godine. Ako su ove prognoze, predviđanja i projekcije turističke sezone, da bi mogla biti čak i bolja nego što je bila prethodne godine, onda je to više nego izgledan scenarij. I naprosto je logično da to tako bude", naglašava ekonomski analitičar.

Brkić je upitan o cijeni hrane koja raste i više od stope inflacije. Novinarka ga je pitala ima li nade da će cijene hrane možda ipak stagnirati, na što je odgovorio da "nada umire posljednja" te da smatra da postoji nada.

"Kada gledate koliko smo mi uvozno ovisni, pa kada je riječ o sektoru hrane, onda je to prelijevanje iz inozemstva. Kada pogledate da su cijene hrane ili nekih drugih prehrambenih proizvoda, kod nas više nego što su u okruženju, nego što su u zemljama iz kojih mi uvozimo, onda mora se postaviti pitanje, a zbog čega je tome tako?

Čak su i neki proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj, koji su autohtono hrvatski proizvodi, jeftiniji u susjednim zemljama nego u Hrvatskoj. To nas sada vuče na jednu drugu stranu, na jednu drugu vrstu analize koja je poznata pod nazivom inflacija pohlepe", komentirao je Brkić te dodao da to nije u smislu moraliziranja.

"Kada vidite da kada nemate regulirano tržište, kada je tržna struktura monopolska ili oligopolistička, kada niste pravili dobar odnos između marži i cijena, recimo prilikom uvođenja eura, onda imate naprosto situaciju u kojoj više troškovi ne pumpaju cijene pa onda inflaciju. Ona je i dalje rastu jer imate naprosto kvazi rente koje onda dovode do toga. U Hrvatskoj su profiti bankarskog sektora, financijskog sektora rasli negdje oko 80 posto, a istovremeno su plaće u tom istom financijskom sektoru rasle 7 ili 8 posto", objasnio je.

Odgovarajući na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se postigne projekcija inflacije u Hrvatskoj od 3 posto ove godine, Brkić je rekao da misli kako se u ekonomskoj politici Hrvatske neće ništa bitno mijenjati.

"Tako je bilo u prethodnoj godini ili u ova prva 3 mjeseca, s tim skokom cijena na špici turističke sezone. Cilj je restriktivna monetarna politika ECB-a barem do lipnja. Projekciju od 3 posto je moguće realizirati i taj cilj dostići a da u suštini ništa bitno, ništa korjenito ne mijenjate u ekonomskoj politici", rekao je ekonomski analitičar za Dnevnik HTV-a.