Birališta su se zatvorila u 16 sati po lokalnom vremenu, a nedugo potom započelo je ručno prebrojavanje glasova. Ishod predsjedničkih izbora bi trebao biti poznat do subote navečer. Tajvan se smatra primjerom uspješne demokracije otkako je održao svoje prve izravne predsjedničke izbore 1996. godine, nakon više desetljeća autoritarne vlasti.

Vladajuća Demokratsko progresivna stranka (DPP), koja se zalaže za zaseban identitet Tajvana i odbacuje teritorijalne zahtjeve Kine, natječe se za treći mandat. Njezin kandidat je tajvanski potpredsjednik Lai Ching-te, kojeg je Kina prije izbora opetovano osuđivala kao opasnog separatista i odbijala njegove višestruke pozive na pregovore. Lai tvrdi da je predan očuvanju mira u Tajvanskom tjesnacu, ali se zauzima za velika ulaganja u obranu otoka.

Tajvansko ministarstvo obrane je u subotu ujutro reklo da je ponovo uočilo kineske balone kako prelaze tjesnac, a jedan od njih je preletio Tajvan. Ministarstvo je osudilo niz balona koji su proteklih mjeseci letjeli tjesnacem kao psihološko ratovanje i prijetnju zračnoj plovidbi. Lai ima dvojicu protukandidata - to su Hou Yu-ih iz najveće oporbene stranke Kuomintang (KMT) i bivši gradonačelnik Taipeja Ko Wen-je iz male Tajvanske pučke stranke (TPP), osnovane 2019.

Hou, poput Kine, optužuje Laija da zagovara nezavisnost Tajvana. Lai tvrdi da Hou zastupa interese Pekinga, što Hou odbacuje. Ko je osvojio podršku naročito mladih birača jer se usredotočio na pitanja poput visokih cijena nekretnina. Želi ponovno uspostaviti kontakte s Kinom, no kaže da u tu svrhu ne smiju biti žrtvovani tajvanska demokracija i način života. Parlamentarni izbori su jednako važni, a osobito ako nijedna stranka ne osvoji većinu, što bi novom predsjedniku moglo otežati izmjene zakona i izdvajanja, naročito za obranu. Predsjednica Tsai Ing-wen se prema ustavu nakon dva mandata više ne smije kandidirati.