Ugledni tjednik The Economist objavio je oštru kritiku stanja u Hrvatskoj. Kako prenosi hrt.hr, The Economist Hrvatsku opisuje kao zemlju u kojoj gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a mladi su zatrovani mržnjom
'Neki se poigravaju fašizmom, a zemlja je rascijepljena netolerancijom prema onima koji drukčije misle, žive, mole se, pišu i govore. Opis nije bojni poklič oporbenog čelnika, već procjena predsjednika Ive Josipovića. Gospodarstvo bi se moglo prestati urušavati, nakon pet godina. Ali nezaposlenost je preko 20 posto, pa se rijetki čude što Hrvati gube vjeru u vodstvo i EU. Premijer nije osoba koja bi nadahnula, ekonomija mu je dosadna, a odlukama zbunjuje i pristalice. Čelnik oporbe kojoj potpora pada zbog korupcije nepopularniji je čak i od premijera', piše The Economist.
Ističu kako nisu samo Hrvati razočarani svojom zemljom i podsjećaju kako njemačka kancelarka Angela Merkel nije otišla u Zagreb proslaviti hrvatski ulazak u EU.
'Nijemci su dali do znanja da je razlog tomu hrvatsko nepristajanje da izruči nekadašnje jugoslavenske pripadnike tajne službe koje Njemačka traži zbog ubojstva hrvatskoga disidenta 1983. Jedan od traženih, Josip Perković, sudjelovao je i u osnivanju hrvatske tajne službe, a njegov je sin Josipoviću savjetnik za nacionalnu sigurnost. Iako je Perković bio blizak ratnome predsjedniku Franji Tuđmanu, desničari žele dobiti političke bodove na povezivanju toga ubojstva s bivšim komunistima koji su danas članovi SDP-a. Mnogi na desnici pitaju se zašto Milanović tako štiti Perkovića. To je potaknulo razočaranost objema vodećim strankama, pa bi ih mogle pobijediti nove, gnjevne skupine', piše The Economist, prenosi hrt.hr
Britanski tjednik, koji ima utjecaj na svjetsko javno mnijenje, upozorava kako su na desnici Katolička crkva, ogorčeni ratni veterani i mnogi mladi Hrvati konzervativniji od svojih roditelja. Predviđaju kako bi im nakon uspjeha referenduma protiv istospolnog braka u prosincu nove mete mogle biti pobačaj i službene oznake na srpskoj ćirilici.
Pišu i o tzv. trećem putu hrvatske politike, a u tom kontekstu spominju Milana Bandića, Nikicu Gabrića i Mirelu Holy.
'Politički se krajobraz mijenja, a u tmurnoj zemlji mnogi novi političari neće biti liberalni', zaključuje The Economist.
