Iako je prije desetak dana u Bruxellesu gostovao američki predsjednik Barack Obama, kako bi se pokazalo zajedništvo SAD-a i EU prema situaciji u Ukrajini, glavni grad Belgije i Europske unije funkcionirao je manje-više normalno, odavno naviknut na političku gužvu i kolone crnih limuzina s policijskom pratnjom.

No samo nekoliko dana kasnije pokazalo se da od Obame postoji veća politička zvjerka, lider zbog kojega je Bruxelles bio u skoro dvodnevnom prometnom kolapsu - kineski predsjednik Xi Jinping, kojega su uz sve počasti primili predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Von Rompuy. Mjere sigurnosti uključivale su konstantno preletanje helikoptera nad briselskim centrom i zgradama europskih institucija, policiju se moglo sresti na svakom kutu, a inače prohodne i široke briselske avenije postale su zakrčene kolonama automobila.

Jinping je u Bruxelles došao kako bi se poboljšala suradnja Kine i EU, no summit nije rezultirao nikakvim konkretnim sporazumima. To zapravo i nije bio cilj posjeta kineskog predsjednika, koji je došao šarmirati europske čelnike te najaviti veće i vidljivije prisustvo Kine u središtu EU. Naime, kineska misija u Bruxellesu povećana je na 90 diplomata, smjestila se u luksuznoj zgradi Hewlett-Packarda i počela s organiziranjem spektakularnih proslava Kineske nove godine. Tijekom Jinpingova posjeta gostovao je u briselskom Theater Nationalu i hvaljeni kineski kazališni show Shen Yun, kojim se kroz ples i glazbu prezentira 5000 godina kineske povijesti, o čemu se moglo informirati na plakatima po cijelom gradu, pa i lecima koji su se dijelili svakoga dana pred Europskim parlamentom.

Pred njim je ovoga tjedna na Place Luxembourg prosvjedovalo i nekoliko stotina ljudi iz različitih afričkih država, i to zbog dolaska predsjednika Ruande Paula Kagamea, kojega prosvjednici smatraju odgovornim za strašni genocid koji se u toj afričkoj državi odigrao 1994. godine. To je ujedno bio i jedini veći znak velikog summita EU-Afrika, koji se u Bruxellesu održavao četvri put. Bojkot predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea je pak dočekan s olakšanjem, a u briselskim kuloarima komentiran kao 'beznačajan', s obzirom na to da mu se nitko od afričkih kolega nije pridružio.

Dok se, dakle, Europska komisija na smiraju svojeg mandata bavila svjetskom politikom, u Europskom parlamentu je već započela predizborna groznica, iako su izbori za ovo tijelo EU raspisani za 22. do 25. svibnja. U jednoj od najdužih kampanja se očekuje mnogo kritike zbog demokratskih deficita EU, a osjeti se i bojazan među najmoćnijim frakcijama, pučanima i socijaldemokratima, da će parlament preuzeti eurofobni ekstremisti.

Glavni tajnik Europskog parlamenta Klaus Welle naglasio je da će se ovi izbori provoditi po Lisabonskom sporazumu, koji predviđa da se predsjednik Europske komisije mora izabrati uz konzultacije s parlamentnom, pa se glavni kandidati pučana i socijaldemokrata Jean-Claude Juncker i Martin Schulz zapravo natječu za trenutnu poziciju Barrosa. Vrhunac kampanje bi vjerojatno trebala biti TV-debata kandidata zakazana za 15. svibnja, koju će prenositi brojne europske televizije.

I kao da sve to nije dovoljno, briselski tjedan zaključen je velikim i ne baš mirnim sindikalnim prosvjedima - koje je organizirala Konfederacija europskih sindikata - protiv mjera štednje, na kojima je bilo razbijanja, vatre i naguravanja s policijom. Organi reda su na kraju morali koristiti vodene topove kako bi se suprotstavili bijesnim radnicima, koji su ih napali trulim narančama, pokojim Molotovljevim koktelom i kamenicama, a rezultat je još jedan prometni kolaps i sigurnosni lockdown američkog veleposlanstva.