'Brojke su neumoljive - kad analizirate zemlje Europe, njihov imunitet, koji su stekle populacije tih država u godinu i pol epidemije, otprilike devet posto populacije steklo je imunitet preboljenjem, a prosječno 40 posto od ukupnog stanovništva steklo je imunitet cijepljenjem. Uvažavajući te brojke i postotke, možemo razmišljati o tome koliko bi mogla fiktivno trajati pandemija te uvažavajući priloge i stručnjake koji su govorili vezano uz teme hospitalizacije i necijepljenja, ovih 40 posto su ljudi koji su donijeli dobru odluku. Veće kampanje od te ne treba biti, kampanja nagovaranja ljudi da donesu dobru odluku čak je dosegla svoj maksimum', rekla je Bubaš gostujući jutros na N1.

Na pitanje hoće li djeca i nastavnici, koji su cijepljeni, morati u izolaciju budu li u kontaktu s nekim tko je zaražen, Bubaš je rekla da će o tome odlučiti povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojemu je i epidemiolog Bernard Kaić, a da ona to ne može komentirati.

Pitali smo je i što je s obveznim cijepljenjem u sektoru školstva i obrazovanja, odnosno je li se od toga odustalo ili je ta opcija i dalje otvorena.

'Mogu to komentirati samo kao Marija Bubaš. Mislim da bi oba sustava, čak i sustav socijalne skrbi, oba bi trebala sagledati posljedice necijepljenja i širenja zaraze, pa mislim da bi lakše, ne samo piramidalno gledano odozgora prema dolje, nastavnici trebali sagledati svoju ulogu i slati djecu u sigurnije okruženje, u kojem će rizik za širenje zaraze biti sveden na najmanju moguću mjeru. Naravno da je najdugotrajnija mjera koja štiti zdravlje - cijepljenje. Znamo i sami da brzi antigenski test vrijedi 48 sati i ne znači da je osoba zaista nezaražena, ona je nezaražena u trenutku testiranja, međutim mi nemamo drugog i boljeg alata za utvrđivanje zaraze i garanciju da je osoba nezarazna za okolinu. Bilo je polemika i još nije baš definitivno utvrđeno koliko virus može živjeti na sluznici osobe koja je cijepljena, a sve ukazuje da je to daleko manje i da daleko kraće traje ta kolonizacija nego što je to kod necijepljenih, jer oni na kraju završe s nekim od lakših do težih oblika bolesti', rekla je Bubaš.

'Želimo akceptirati nove okolnosti, a od kraja prosinca prošle godine svakako je činjenica to da postoji učinkovito cjepivo protiv Covida-19 te da svjedočimo širenju i porastu broja slučajeva pogotovo u sredinama u kojima je jako mali broj cijepljenih. Akceptirajući činjenicu da postoji cjepivo, želimo podići razinu funkcioniranja rada i sigurnosti, pa i na radnom mjestu i u svim okolnostima spriječiti širenje zaraze te zapravo ugasiti ovu pandemiju jednog dana', rekla je Bubaš.

Napomenula je da je prisutna velika količina dezinformacija u javnom prostoru. 'Nitko ne može znati, bez obzira na dob i kliničku sliku, kakav će oblik bolesti razviti i hoće li preživjeti ili se boriti s postcovidom. Stoga, molim vas, cijepite se', rekla je Bubaš.

Što se tiče treće doze cjepiva, pomoćnica ravnatelja HZJZ-a rekla je da bi ona radije da to bude službena preporuka referentnog centra za epidemiologiju zaraznih bolesti, nego da se to prepusti osobi koja je primila dvije doze cjepiva da sama odluči želi li ili ne želi primiti treću dozu.

'Provedenih istraživanja nema, ali saznanja pokazuju da bi to moglo trebati. Sva istraživanja pokazuju da nakon pet do šest mjeseci sva cjepiva jednako štite. Evidentno je da će se razmišljati o trećoj dozi, a kad će se uvesti, to ne mogu reći, ali pretpostavljam da će biti po hodogramu toga kako je i započelo', rekla je Bubaš.

'Je li potrebno, kad postoji cjepivo, imunitet postići preboljenjem? Ima umrlih i među mlađima i bez komorbiditeta', kazala je, dodajući da ne može shvatiti da osoba koja nije zaražena i nije cijepljena želi steći imunitet preboljenjem.

Objasnila je i da su novi valovi dokaz da se zaraza najviše i najlakše širi među necijepljenima, i to je upravo potencijal za opterećenje zdravstvenog sustava. 'Ovi koji imaju velik broj kontakata taj su bazen odakle se širi veći broj zaraženih. Imamo zapravo epidemiju necijepljenih', kazala je Bubaš.