Ivica Lovrić je gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' rekao kako su sličan model nastave primjenili početkom drugog polugodišta te da se on pokazao uspješnim.

'Postupno vraćanje djece u škole nije donio značajniju zaraženost među djecom, isto se dogodilo i ovaj tjedan gdje smo danas na 60 manje zaražene djece nego što smo imali tijekom uskrsnih praznika. Kada govorimo o ukupnoj brojci to je skoro 25 posto.', istaknuo je Lovrić napominjući kako gradski stožer danas ima sjednicu i vjeruje da će se prijedlog prihvatiti.

Svi srednjoškolci, osim maturanata, ostali bi na C modelu dok se ne vidi daljnji razvoj situacije.

'Kad su u pitanju osnovnoškolci, to s kvartovska djeca koja se i inače druže kad ne idu u školu. Dovoljno je poslijepodne proći kvartovima i vidjeti da su poslijepodne školska igrališta puna djece koja idu u školu i onih koji ne idu. Kao što povratak učenika od 1. do 4. razreda nije doprinio razvoju zaraze među učenicima, ja vjerujem da neće ni povrataka učenika od 5. do 8. razreda', dodao je Lovrić.

Od 100.000 zagrebačkih osnovnoškolaca i srednjoškolaca, s jučerašnjim danom ih je 189 zaraženih koronavirusom te 1500 u samoizolaciji. Lovrić je rekao kako je to ispod 0,2 posto aktivnih slučajeva među učenicima dok je u općoj populaciji grada Zagreba negdje iznad 0,5 posto.

Primorsko-goranska županija od subote prva kreće s organiziranim cijepljenjem prosvjetnih djelatnika. Lovrić je rekao kako danas do 12 sati za grad Zagreb prikupljaju podatke.

'To ide u dogovoru s Ministarstvom znanosti, vidjet ćemo hoće li cijepljenje krenuti već sutra ili od ponedjeljka', rekao je.

Dodao je kako je najmanja zainteresiranost za cijepljenje kod djelatnika u vrtićima.

Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš rekla je da nije škola okruženje koje potiče zarazu i gdje se zaraza širi, već ono što se događa izvan škole - na školskim igralištima.

'Djeca vole društvo svojih vršnjaka, tu uče kako se ponašati i stječu samopouzdanje. Mi druženje ne možemo spriječiti. Treba utjecati na one koji ostvaruju druženja izvan svojih kvartova. Pristup da se postupno krene s otvaranjem školskih vrata je dobar pa ćemo vidjeti gdje će nas to dovesti. Zašto i srednjoškolci ne bi išli na nastavu ako će moći biti zajedno jer to im fali', rekla je.

Bubaš je istaknula kako kreće treća faza cijepljenja opće odnosno radno aktivne populacije koja ostvaruje najviše kontakata.

'Procjepljivanjem takvih članova populacije mi štitimo i one koji nisu mogli biti cijepljeni iz bilo kojih razloga ili one koji su cijepljeni, ali nisu razvili očekivani imunitet. Jučer sam čitala je li moguće da će Pfizer trebati treću dozu? Vjerojatno ćemo se trebati docjepljivati, nema razloga misliti da se nećemo. Cijepljenje je jedan od ključnih alata borbe s epidemijom i drago mi je vidjeti da Zagreb ima odličan, ogroman punkt.

'Sada se prikupljaju podaci radno aktivne populacije preko raznih ministarstava, nakon čega će se ustanoviti prioritetne skupine zaposlenika', dodala je Bubaš.

Smatra da se cijepiti trebaju svi koji mogu, a ne samo epidemiolozi kako bi čim prije postigli željenu procijepljenost.

'Prema izračunima koje sam radila mi možemo procijepiti 55 posto populacije do 1. srpnja, ali za takvo nešto moramo zasukati rukave. Bubaš je rekla kako idući tjedan kreće i cijepljenje turističkih radnika. Dodala je kako će biti dovoljno cjepiva za sve.

Što se tiče epidemioloških mjera, Bubaš je kazala da je svaki čovjek jedno malo žarište te stoga treba paziti na druženja i nositi maske.

'Sve mjere pokazuju učinke nakon dva do tri tjedna, treba sačekati da se potezi Primorsko-goranske županije pokažu učinak. Vjerujem da će trenutne mjere ostati i dalje jer brojke nisu male, trend nam je u svim županijama blago u porastu. Teško je predvidjeti što će biti sutra ili prekosutra. Tijekom epidemije smo vidjeli da nema naglih padova ni porasta, sve se događa u koracima od dva do tri tjedna.

Profesor Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i član Vladina Znanstvenog savjeta rekao je da se cijepljenjem spašavamo mjera.

'To se događa sporije nego što bi htjeli, ali krećemo se naprijed', rekao je Polašek dodajući da najviše zabrinjava nejednaka raspodjela cjepiva protiv koronavirusa širom svijeta te rizik od novih sojeva.

Polašek je rekao kako je nesreća što su neke države odlučile na sasvim drugačiji način boriti se s epidemijom. Kao primjer je uzeo Brazil koji je dugo vremena epidemiju ignorirao, a izravna posljedica toga je povećani rizik za stvaranje novih sojeva.

'To je smjer kojim definitivno ne bi trebali ići. Iz toga je cijeli stav Savjeta da moramo na neki način kontrolirati epidemiju, rekao je.

Govoreći o trećim dozama Pfizera i Moderne, Polašek je rekao kako one nisu usmjerene prema novim sojevima već se odnose na održavanje razine imuniteta.

Takva ideja docjepljivanja nije ništa novo. I Pfizer i Moderna dobili su podatke o brzini smanjivanja razine protutijela koju izazivaju cjepiva i na taj način žele signalizirati potrebu za redovitim docjepljivanjem. Optimistični među nama misle da ćemo razvijati i duži odgovor od jedne sezone, ali tvrtke se na neki način pripremaju da bi ovo moglo postati sezonsko cijepljenje, rekao je Polašek.

'Vidimo da se imunitet održava šest ili osam mjeseci, ali ni kod prvih ispitanika nije prošlo dovoljno dugo vremena da bi mogli reći koliko dugo će njihovo cjepivo održavati imunitet. Vide lagani pad i najavljuju da bi to moglo prijeći u redovito docjepljivanje.

Polašek je otkrio da se na jučerašnjoj sjednici Savjeta razgovaralo o mjerama te je usuglašeno da će se one i dalje donositi lokalno.

'Pokušavamo na nacionalnoj razini održati dosta veliku razinu slobode. Svi želimo opuštanje mjera, ali to moramo zaslužiti. Nikakav opseg nacionalnih ili lokalnih mjera, ne može nadomjestiti situaciju u kojoj mi sami moramo pomoći u završavanju ove epidemije', zaključio je Polašek.