Sve je više oboljelih od bolesti COVID-19 u bolnicama i na respiratoru, no zasad se ne uvode najstrože mjere za kakvima su posegnule mnoge zemlje Europske unije. Je li vrijeme za to? Što nas, s obzirom na trenutačne podatke, očekuje idućih tjedana? Može li se zdravstveni sustav nositi s pritiscima ako nastavi rasti broj teže oboljelih? To su bile neke od tema emisije 'U mreži Prvog'
Gostovali su pomoćnica ravnatelja HZJZ-a dr. sc. Marija Bubaš, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava dr. sc. Silvio Bašić, predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić te član Znanstvenog savjeta Vlade i znanstvenik Gordan Lauc.
Premijer Andrej Plenković najavio je u nedjelju da se produljuju mjere te da se razmišlja o uvođenju novih. Za sada ne znamo o kakvim je potencijalnim mjerama riječ.
'Moje mišljenje jest da su neke opcije poput dodatnih ograničenja okupljanja, privatnih druženja. U nekim zemljama ne možete otići više od 500 metara od mjesta stanovanja. To su neke od mjera koje imaju druge zemlje. Za sada je sigurno da postojeće mjere treba produljiti. Moram reći da mi se čini da se postojećih mjera ne pridržavamo u potpunosti. Također, ljudi se okupljaju vani, imate aktivnosti poput berbe maslina i Martinja, koje su po meni aktivnosti koje ne treba podržati. Što manje ljudi sretnemo, to ćemo imati manje mogućnosti zaraziti sebe ili druge', ističe pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš za Hrvatski radio.
Krešimir Luetić kaže da se, ako se nastave ovakvi trendovi vezano za broj oboljelih, za mjesec dana neće kvalitetno moći liječiti ni bolesnici s COVID-om, ali ni svi ostali.
'Prije tjedan dana smo uputili zahtjev Vladi za uvođenje strogih epidemioloških mjera. Prije 34 dana u odnosu na danas imali smo pet puta manje pacijenata u bolnicama i šest puta manje pacijenata na respiratorima. Uvođenjem novih mjera cijelom društvu treba poslati poruku da stanje nije dobro. Uvođenjem strogih mjera zapravo idemo prema tome da se izbjegnu policijski sat i zatvaranje. - Trebalo bi zabraniti okupljanja, ograničiti na deset ljudi. Treba ograničiti druženje na dvije obitelji. Treba uvesti obvezu, a ne preporuku za rad od kuće za sva tijela javne uprave i privatne poslodavce. Tamo gdje to nije moguće, treba uvesti rad u timovima. Online nastava za sveučilišta, treba razmisliti i o online nastavi za srednje škole u nekom kraćem periodu. Sve bi to poslalo poruku građanima da se situacija zakomplicirala, odnosno da je vrlo ozbiljna, dodaje Luetić.
Gordan Lauc kaže da su današnji brojevi posljedica događaja od prije dva ili tri tjedna. 'Ono što je dobro u ovoj situaciji jest da je rast stao. Ne vidimo već tjedan dana neki rast, a u Zagrebu imamo pad. U Varaždinu je doduše vrlo veliki rast. Nažalost, kakvi su sada trendovi, imat ćemo ovakav ili možda i malo veći broj umrlih na dan. Nažalost, puno ljudi će umrijeti'.
Lauc dodaje da je mnogo ljudi u Hrvatskoj zaraženo, od 5 do 10 posto populacije.'Ako odete na okupljanje od, primjerice, 15 ljudi, a jedan od njih je zaražen. Ako ćete s njima biti više sati u zatvorenom prostoru, više će se ljudi zaraziti. U zimskom periodu ovaj virus je strašno zarazan. Imamo situaciju da jedan zaraženi na večeri s 12 ljudi zarazi sve njih pa onda netko od njih ode na drugu večeru i zarazi, primjerice, 8 ljudi itd. Svatko od nas mora shvatiti da je virusa jako puno i da je on opasan, sa svojim ponašanjem možemo spriječiti mjere da vam, primjerice, netko zabrani da odete prošetati gradom'.
Luetić je dodao da mi nemamo pad, nego zaustavljanje rasta, a da nam je potreban pad broja novooboljelih jer sustav za nekoliko tjedana neće moći izdržati dnevni broj od 2500 novooboljelih.
'Točne brojeve ćemo znati oko 10 sati, ali prema dosadašnjim informacijama, situacija je zadovoljavajuća', ističe predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava Silvio Bašić.
Prokomentirao je i jučerašnji prosvjed protiv mjera. 'Slobodno svi ti ljudi koji ne vjeruju u koronavirus neka dođu nam pomoći, ima posla, treba gurati kolica ili nešto drugo, dobro će nam doći njihova pomoć. A oni koji misle da je koronavirus izmišljotina, predlažem da oni sami snose troškove svoga liječenja, ako se nastave neodgovorno ponašati', ističe Bašić.
Što se tiče stanja na terenu, Luetić kaže da već sada imaju znakove pojedinog preopterećenja sustava.
'Vidjeli smo situaciju u Varaždinu, da je situacija bila akutna. Za sada se koliko toliko možemo nositi sa svime, ali ako se udvostruči ili utrostruči broj pacijenata bit ćemo u značajnim problemima. Treba jasno s građanima iskomunicirati kakva je situacija. Moramo znati što je sada i što nas moguće očekuje'.
Marija Bubaš ističe da uvedene mjere 'nisu proizvodi stožera'. 'Ispada da mi nešto reklamiramo. Mjere su tu da se poštuju, upravo da bi onih 10 posto od oboljelih koji završe u bolnici i jedan posto koji završe na respiratoru, da bi tih ljudi bilo manje, a da bi istovremeno svi ostali bolesnici imali kvalitetnu zdravstvenu uslugu.
'Svatko od nas svakoga dana odlučuje kako će se epidemija razvijati, dodaje Luetić. Hrvatska na dnevnoj bazi testira gotovo jednako kao Njemačka, Austrija ili Švicarska, možda malo manje', ističe član Znanstvenog savjeta Vlade Gordan Lauc.
'Na dnevnoj bazi samo za testiranje dajemo polovinu proračuna za obranu. Ne možemo zahtjevati od države da učini nemoguće. Ako SAD ne mogu testirati točno na dan ljude kada bi oni htjeli, ne možemo niti mi. U situaciji pandemije ne možete testtirati pet ili 10 posto popualcije u jednom danu. Velik broj ljudi dobije rezultat u roku par dana, moramo se svi ponašati pod pretpostavkom da smo možda zaraženi i pokušati ne širiti pandemiju. U ovom trenutku ako netko razvije simptome, vjerojatno ima Covid. Moramo biti odgovorni i pokušati ga ne proširiti dalje'.
Doktor Bašić kaže da preglede vezano uz onkologiju nisu stali zbog koronavirusa, no da je odaziv i prije pandemije na preventivne programe jako mali.
'Radi se o programima vezano uz karcinom dojke, pluća, koronarektalnog karcinoma...
Krešimir Luetić kaže da se mora pronaći novac za više testiranja. 'Imamo 30 posto zaraženih od broja testiranih, što je puno previše. Neki ljudi doznaju tek nakon tri, četiri dana da su kontakti zaraženih. 3/4 novozaraženih su osobe koje nisu bile u samoizolaciji. Nemamo nadzor nad pandemijom.
Marija Bubaš spominje obrasce koji osobe dok čekaju na testiranje na Velesajmu ispunjavaju.
'Nekih 80 posto obrazaca ispunjeno je na način da ljudi pišu da su njihovi kontakti samo ukućani. To je apsolutno nemoguće, da nitko u zadnjih 10 dana nije sreo nikoga izvan svoje kuće. Nije otišao u dućan, nije dobio poziv na rođendan ili na kavu s prijateljicom... '
Bubaš dodaje da je istina da ljudi čekaju i po par dana da bi se testirali. Dodaje i da netko ako ima temperaturu, da bi trebao paziti na svoje ukućane, nositi masku i distancirati se od njih. 'Tajenje i zatajivanje kontakata primjer je apsolutno neodgovornog ponašanja. Svatko od nas možda polazi od toga da nekome radi uslugu, ali zapravo radi veliku štetu što se tiče širenja epidemije', zaključuje Krešimir Luetić.